Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvati najcešce umiru od srcanih i cerebrovaskualrnih bolesti te zlocudnih tumora, pri cemu su uocljive neke razlike medu glavnim uzrocnicima smrti u muškaraca i žena.
Podaci iz 2009. pokazuju da žene u Hrvatskoj najviše umiru od zatajenja srca zbog infarkta miokarda ili slabosti srca te od moždanih bolesti, no na visokom mjestu smrtnosti u žena su rak dojke i debelog crijeva te dijabetes i ateroskleroza.
Uz bolesti srca i mozga, u muškaraca je na visokom mjestu po smrtnosti rak dušnika i pluca te debelog crijeva, kronicne bolesti jetre i ciroza jetre te bronhitis, enfizem i astma. Te su bolesti u 2009. uzrok smrti vecine od 52.414 umrlih u Hrvatskoj.
Podaci u publikaciji Državnog zavoda za statistiku prate i kretanje broja lijecnika u Hrvatskoj, kojih je u 2009. bilo 11.842, uz vidljiv trend porasta broja lijecnica u usporedbi s brojem lijecnika - 7.043 žene (59,4 posto) i 4.804 muškarca (40,6 posto).
Dok je 60-ih godina prošlog stoljeca udio muškaraca bio 70 posto, taj se omjer desetljecima mijenjao u korist žena pa su one 1990. preuzele "prevlast" u lijecnickom zvanju: 2000. s 55,5, a 2009. s gotovo 60 posto.
Kao i u cijeloj profesiji, žene su vecina i medu specijalistima (55,7 posto), lijecnicima specijalizantima (63 posto) te mladim lijecnicima stažistima (65 posto). Taj je omjer u korist žena narocito izražen u obiteljskoj medicini, sa cak 73 posto. (Hina)