Jedna od uobicajenih želja prilikom cestitanja pri ulasku u Novu godinu je, osim one o materijalnim dobrima, i puno zdravlja. A na pitanje kakvog smo uopce zdravlja, odnosno koliko smo kao nacija zdravi, odgovor dolazi iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Koncem godine objavili su publikaciju - Hrvatski zdravstveno-statisticki ljetopis koji se temelji na podacima prikupljenim iz zdravstvenog sustava cijele države. Podaci se zbirno odnose na 2010. godinu, ali procjena je kako se oni i u dobroj mjeri zrcale i na godinu koju smo upravo ispratili.
Jer kao i prethodnih godina, najviše se umiralo zbog bolesti krvožilnog sustava, od kojih je umrlo više od 25.600 osoba, a potom od raka, od kojeg je umrlo 13.700 osoba. U 2010. godini zabilježeno je više od 28,6 milijuna posjeta lijecnickim ordinacijama, a broj utvrdenih bolesti premašio je brojku od 10,2 milijuna, što je u oba slucaja slicno kao i godinu prije.
AIDS se u Hrvatskoj kroz 25 godina od pojave prvih slucajeva zadržava na niskoj razini, jednoj od najnižih u Europi. Evidentirano je 19 zaraženih, bez znakova porasta ucestalosti. I druge spolne, odnosno spolno prenosive bolesti pokazuju razmjerno povoljno stanje, s niskom ucestalošcu - sifilis je evidentiran u 18, a gonoreja u dvadeset osoba.
Najviše je pri odlasku lijecniku evidentirano bolesti dišnog sustava, srca i krvnih žila, te bolesti mišicno-koštanog sustava i vezivnog tkiva. Slijede bolesti mokracnih i spolnih organa, duševne bolesti i poremecaji; bolesti kože i potkožnog tkiva, bolesti prehrane i metabolizma...
Domaci pacijenti su skupili i oko 7,75 milijuna specijalistickih pregleda. U odnosu na 2000. godinu, kada je jedan specijalisticki pregled obavljen na svakih 2,7 pregleda u opcoj medicini, u 2005. godini je jedan specijalisticki bio na svakih 2,3; a u 2010. zabilježeno je daljnje pogoršanje tog omjera - jedan je specijalisticki pregled obavljen na svakih 1,9 pregleda u djelatnosti opce medicine.
Na stacionarnim odjelima hrvatskih bolnica promatrane godine lijecene su 745.692 osobe, koje su ukupno skupile više od sedam milijuna dana bolnickog lijecenja. Odnosno 9,46 dana prosjecnog lijecenja po jednom boravku. U hospitalizacijama, žene su prednjacile pred muškarcima. Žene najviše zbog bolesti novotvorina i bolesti cirkulacijskog sustava, kod muškaraca obrnuto, bolesti cirkulacijskog sustava prednjace pred novotvorinama.
Od bolesti novotvorina - raka i tumora, bolesti cije saznanje nekako najteže primamo i koja uvijek izaziva nelagodu, u Hrvatskoj umire više muškaraca nego žena. U 2009. godini od raka je umrlo 13.315 osoba, 7.729 muškaraca i 5.586 žena. Kod muškaraca najcešci uzroci su rak na plucima i prostati, kod žena - rak dojke i debelog crijeva.
Bolest s kojom pak aktivno živimo je šecerna bolest. Od 2000. godine u nas postoji Nacionalni registar osoba sa šecernom bolešcu, u njemu je ukupno registrirano 110.804 bolesnika. U 2010. godini pristigle su prijave za nove 35.643 osobe s tom bolešcu.
U Zavodu povoljnim ocjenjuju stanje zaraznih bolesti, što je rezultat poboljšanja higijensko-sanitarnih uvjeta, te smo na tom podrucju potpuno izjednaceni s razvijenim zemljama Europe. Posljednjih godina smanjuje je se i ucestalost salmoneloza (2009. godine - 2.098), takoder zahvaljujuci vrlo složenim preventivnim mjerama s obzirom na velik broj izvora zaraze medu ljudima i životinjama.