Očuvati morlačke travnjake Kamenjaka

Povratak poljodjelstvu na Kamenjaku (T. GRBIĆ/arhiva)
Povratak poljodjelstvu na Kamenjaku (T. GRBIĆ/arhiva)

Postavljajući jednostavno pitanje zašto se na radnim akcijama čišćenja Kamenjaka sijeku borovi i smrike, čovjek ne bi očekivao da se iza toga krije komplicirani odgovor. I to onaj koji dokazuje da sječa nije hir, već ima svoje zašto i zato. Neven Iveša, ravnatelj Javne ustanove Kamenjak koja svake godine na čišćenju okupi veliki broj dobrovoljaca, sječu borova objasnit će vraćajući se na same početke naseljavanja Premanture.

- Cijeli Donji Kamenjak je antropološki oblikovan. Prvi doseljenici u Premanturu, tzv. Morlaci, došli su iz zadarskog zaleđa sredinom 16. stoljeća na poziv venecijanskog providura Giacoma Reniera, koji jeupravljao ovim područjem. Mletačka Republika ga je ovlastila za dodjelu zemlje, najprije za sedam obitelji, kojima je preseljenje donijelo i neku vrstu spasa s obzirom da je njihovom području prijetila najezda Turaka. Bavili su se poljoprivredom i stočarstvom, kaže Iveša.

- Ispašom stoke oblikovali su se tipični mediteranski travnjaci tako su se počeli oblikovati vrijedni travnjaci. No, dolaskom Talijana na području se sade borovi, zbog stabilizacije tla i stvaranja hlada. Borove šume su se brzo širile i zarašćivale travnjake te livade koje su heliofiti odnosno vole sunce. Hlad im ne odgovara, a borove iglice zakiseljuju tlo i osiromašuju biljni pokrov. Tako je lagano počelo njihovo nestajanje.

Sa stanovišta zaštite prirode to nije dobro jer smanjenjem travnjačkih površina smanjuje se i bioraznolikost te čitav ekosustav vezan uz travnjake. To se odnosi na vezu između biljaka, kukaca i ptica. Donji Kamenjak dio je nacionalne ekološke mreže koja će ulaskom Hrvatske u Europsku uniju postati dio najvećeg zaštićenog područja "Natura 2000", ističe Iveša.

- Svake godine oslobodi se oko pet tisuća kvadrata travnjaka. Kad povežemo radnu akciju mještana i one koje provodi sama Javna ustanova te ispašu, može se reći da mediteranske travnjake očekuje bolja budućnost. Nekada su i pastiri održavali travnjake odnosno palili drveće na jesen. Osim toga, time se sprječavalo i da se divlje svinje skrivaju među stablima te uzrokuju štete na poljima. Mediteranski travnjaci su u Istri najreprezentativniji na Kamenjaku, a razlog su specifični klimatski uvjeti, jer se Kamenjak ponaša kao otok, ističe ravnatelj Iveša. (T. GRBIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter