Prije nekoliko dana stiglo nam je novo godišnje doba. Naime, prema klimatološkoj podjeli godišnjih doba, ljeto na ovim prostorima započinje s prvim danom lipnja a završava zadnjim danom kolovoza, iako se prema kalendarskoj podjeli prvi dan obilježava 21. lipnja. Sudeći prema tome kako je počelo, i ovo će ljeto u našim krajevima biti pakleno, jer su se već 1. lipnja temperature u Puli ali i u ostatku zemlje kretale do 30 stupnjeva.
Klime spašavaju stvar
Nakon što su se još u veljači pojavile najave da nas prema dugoročnim prognozama očekuje iznadprosječno toplo ljeto, zamolili smo našeg poznatog meteorologa Maria Grabara za njegovu prognozu.
- Prema vremenskim prilikama u Istri, moglo bi se reći da je ljeto ustvari već stiglo. Temperature zraka i mora već su značajno porasle a ne manjka ni dugih sunčanih dana koji su pravi uvod u ono što nam slijedi u naredna tri mjeseca. Za razliku od ne tako davnih dana kad se ljeto dočekivalo s dozom straha od vrućina, dugotrajnih suša i napornih poljoprivrednih poslova, u današnje je vrijeme situacija potpuno drukčija. Ljeta se očekuju s nestrpljenjem a što više sunca, što manje kišnih dana i što topliji dani su i više nego dobrodošli. To je stoga što u velikoj ljetnoj turističkoj migraciji milijuna ljudi, niti jedna vijest ne može biti bolja od one u kojoj meteorolozi najavljuju sunčano, vruće i stabilne vremenske prilike na svim mediteranskim morima, kazao je Grabar.
Iako je dodao da u današnjoj općoj klimatizaciji gotovo svih zatvorenih prostora nikoga previše ne brinu ljetne nepodnošljive vrućine i sparine, jer svatko za sebe lako pronalazi klimatizirani kutak i sa zadovoljstvom i užitkom provodi svoj godišnji odmor ili svoje slobodno vrijeme, to baš i nije točno, jer je gotovo nemoguće izbjeći izlazak na vrući ljetni zrak. A to neki baš i ne podnose. S druge strane, nekima ne odgovaraju niti klimatizirani prostori koji su nerijetko, nakon ulaska iz vrele gradske atmosfere, pravi šok za organizam zbog osjećaja kao da ste ušli u hladnjaču. Svejedno, i obožavatelji ljeta i oni koji bi ovo godišnje doba najradije prespavali s nestrpljenjem iščekuju da im meteorolozi poput kakvih vidovnjaka zagledanih u kristalnu kuglu prognoziraju nemoguće, to jest da pred njih iznesu precizne prognoze za čitavo ljeto.
- Prije svega, treba vrlo jasno naglasiti da i dalje ne postoje kvalitetne sezonske prognoze vremena. Sve takve prognoze koje se ovih dana mogu pročitati ili čuti treba uzeti s velikom rezervom a vrlo često i kao uobičajenu dnevnu vijest koju već idućeg dana možemo slobodno zaboraviti. Ne smijemo zaboraviti da su vremenski procesi vrlo složeni, modeli koji se koriste u predviđanjima vremenskih prilika još su daleko od toga da bi mogli precizno odgovoriti na pitanje kakvo će vrijeme biti za desetak dana a kamoli za nekoliko mjeseci ili za neko čitavo godišnje doba, niti je vjerojatno da će se to ostvariti ni u nekoj dosta dalekoj budućnosti. Prvenstveni cilj meteorologa jest da poboljšaju kratkoročne prognoze u kojima bi što preciznije najavili vrijeme na nekom užem
ili širem prostoru za narednih sedam do deset dana, istaknuo je Grabar.
Ljeta u Istri sve toplija
Na sreću, ljudi stoljećima prate i zapisuju podatke o vremenu pa i bez meteoroloških prognoza znaju što ih očekuje u svakom pojedinom godišnjem dobu. To se svakako odnosi i na istarski poluotok, pa na temelju stoljetnih zapisa i sjećanja možemo dosta dobro predvidjeti što nas čeka u naredna duga tri ljetna mjeseca. Tako nam je i Grabar naveo nekoliko činjenica i statističkih podataka koji će malo pojasniti istarsko ljeto. Prije svega, rekao je, treba jasno razlikovati ljeto na jugu poluotoka i gotovo čitavog priobalnog područja od ljeta koje prevladava u unutrašnjosti Istre te posebno ljeta koje se bilježi na sjevernom planinskom području Istre.
- Ljeta na jugu Istre u pravilu su sušnija i sa znatno više sunčanih dana. Kišni ili oblačni dani prava su ljetna rijetkost a povremene grmljavinske nepogode događaju se u noćnim satima te samo ponekad stižu i do same obale. Ljeta u unutrašnjosti Istre su kišovitija i uz više oblačnih dana, grmljavinske nepogode događaju se u popodnevnim satima pri čemu oborine mogu biti vrlo obilne a štete od tuče i jakog vjetra mjestimično mogu biti vrlo velike. Kao uvijek i u svemu, i ovdje postoje izuzeci.
Svakih desetak godina i u priobalnim područjima bude zabilježeno jedno manje ili više kišovito ljeto. S druge strane, u centralnoj se Istri svakih nekoliko godina bilježe suha i vruća ljeta u potpunosti nalik onima ili još nešto toplija od onih u priobalnom području, objasnio je Grabar.
Na kraju i nekoliko važnih činjenica koje umnogome određuju naša očekivanja u vezi narednog ljeta, a donekle i ljeta u bliskoj budućnosti. Ono što je većina ljudi primijetila, a što nam kazuju i podaci, jest da su iz godine u godinu ljeta u Istri sve su toplija, a ljetne vrućine sve ranije započinju i sve kasnije završavaju. Isto je toliko važno napomenuti da su ljetne suše postale gotovo redovite, štete od dugotrajnih suša sve su veće a posebno su pri tome pogođena južna područja Poluotoka. Da je to tako, najbolje pokazuju podaci koji su na području Istre zabilježeni u posljednjih stotinjak godina.
Činjenica je da su rekordno visoke temperature zraka koje su već sasvim blizu 40 stupnjeva zabilježene upravo posljednjih godina. Kao apsolutno najtoplije ljeto u Istri može se spomenuti ne tako davna 2003. godina u kojoj su sva tri ljetna mjeseca bila ekstremno vruća. Tijekom tri ljetna mjeseca zabilježeno je tada više od 70 vrućih dana, to jest dana u kojima se temperatura zraka popela iznad 30 stupnjeva a vrlo često i iznad 35 stupnjeva. Slično je ljeto u Istri zabilježeno i 2015. godine, kada smo imali najviše sunčanih sati i sunčanih dana. Sa preko 80 sunčanih dana i gotovo 1100 sunčanih ljetnih sati bilo je to najsunčanije ljeto u Istri.
Međutim, sličnih je ljeta u posljednja dva desetljeća bilo dosta a navedena su samo ona koja su tek neznatno odstupala. Najduži periodi bez kiše isto su tako zabilježeni posljednjih godina. Kao primjer može se navesti već
spomenuta 2003. godina u kojoj je u sva tri ljetna mjeseca na području Pule i šire okolice palo skromnih ili gotovo zanemarivih 40 litara oborine po metru četvornom u samo tri kišna dana. Jake i dugotrajne suše bilježe se gotovo svake godine a najčešće traju od polovice lipnja do pred kraj kolovoza.
- Na kraju svega toga prognoza za iduće ljeto ne može biti drukčija od one po kojoj nas očekuje još jedno dugo, sunčano, vruće i suho istarsko ljeto. Ne bude li tako, biti će to veliko iznenađenje a isto tako nekima i veliko razočarenje. Ono što je trenutno sigurnije jest činjenica da nas idućih dana očekuje stabilno i sve toplije vrijeme. Ljeto će započeti kako i priliči i kako nas najviše veseli, sunčano, vruće, suho i stabilno, poručio je Grabar.
Ništa od toga nije neuobičajeno, rekao bi stariji svijet, jer, budimo iskreni, ne tako davno sezona kupanja otvarala se već za 1. maj, a sjećamo se i sparnih i sušnih ljeta '80-ih godina kada smo čak imali redukcije vode i kada se zaista nije moglo ići na more u najtoplijim satima dana. Štoviše, ima i onih koji pamte jedno davno pakleno vruće ljeto kada je vrelina asfalta pržila stopala kroz potplate sandala, patika ili japanki i kada su se pulske plaže napunile kupačima tek u trenutku kada je konačno pala osvježavajuća, lagana ljetna kišica bez imalo vjetra, jer je jedino to donijelo toliko dugo očekivano osvježenje. U to vrijeme klima uređaji nisu nam bili dostupni, stoga nemojmo gunđati nego pokušajmo iskoristiti sve blagodati koje nam ljeto donosi.
Temperatura u gradovima porast će za 8 stupnjeva
Zahvaljujući globalnom zagrijavanju i betonizaciji, temperatura bi u velikim gradovima do kraja stoljeća mogla porasti za sedam do osam stupnjeva Celzija, tvrde znanstvenici. Ove projekcije porasta temperature u gradovima predstavljaju najcrnji scenarij, temeljen na zadržavanju postojećih trendova emisije stakleničkih plinova. Porast od oko pet stupnjeva Celzija pripisuje se globalnom zagrijavanju, a ostatak betonizaciji, jer kada asfalt i beton potisnu gradske parkove i jezera, to će gradove učiniti toplijima od njihove okoline, napisali su ovih dana znanstvenici u časopisu Nature Climate Change.
Predviđanje se odnosi na najveće svjetske gradove, rekao je Francisco Estrada s Instituta ekološke studije u Nizozemskoj, vodeći autor studije. Takav razvoj događaja imao bi goleme posljedice po zdravlje stanovnika i energetsku potrošnju, rekao je Estrada. Gradovi zauzimaju samo jedan posto svjetske površine, ali troše 78 posto svjetske energije i proizvode 60 posto ukupne emisije stakleničkih plinova.
Za svoju studiju Estrada i njegov tim analizirali su podatke iz 1692 najveća svjetska grada i rast temperature u njima od 1950. do 2015. godine. (Patricija SOFTIĆ)