Recesija je zakacila buzetsko obrtništvo - u prvom valu najviše su stradali prijevoznici, gradevinari i trgovci, a potom se kriza proširila i na sve ostale djelatnosti. Dobra vijest je medutim da je broj otvorenih i zatvorenih obrta lani bio podjednak. Otvoren je 21 obrt, najviše uslužnih djelatnosti, a isto ih je toliko zatvoreno, najviše iz gradevinskih djelatnosti.
Na buzetskom podrucju registrirano je 243 obrta i 260 obrtnika koji zapošljavaju još najmanje toliko djelatnika. U zadnje vrijeme primjetan je cak i lagani porast broja obrta, istice tajnica Udruženja obrtnika Nadia Bartolic, zahvaljujuci gradskim i državnim poticajima.
Obrt se lani mogao otvoriti bez financijskog ucešca, uvedene su poticajne mjere samozapošljavanja, promijenilo se i paušalno oporezivanje obrtnika kao i prag prelaska u sustav PDV-a.
O problemima obrtništva, predstavnici Udruženja obrtnika Buzet razgovarali su s gradonacelnikom Valterom Flegom i dogradonacelnikom Sinišom Žulicem. Takvi radni susreti vec se tradicionalno održavaju krajem ili pocetkom poslovne godine, a upravo je iz njih proizašao niz poticajnih mjera koje su potom ugradene u gradski proracun, rekla je predsjednica Udruženja obrtnika Loredana Krbavcic.
- Od pocetka recesije, Grad je smanjio porez na tvrtku, subvencionira dva posto kamate na kredite, sufinancira rad udruženja i time omogucava odlaske na sajmove i promociju obrtnika, uveo je mjere poticanja aktivne politike zapošljavanja, a smanjenje komunalne naknade za proizvodne djelatnosti, dobro je došlo obrtnicima s vecim poslovnim prostorima, ocijenila je Krbavcic.
Obrtnici upozoravaju, prenijela je Krbavcic, da se rad na crno usprkos novim zakonskim odredbama još uvijek nije uspio suzbiti, a najviše ih zabrinjava financijska nedisciplina, odnosno nemogucnost naplate potraživanja.
- Želimo unaprijediti suradnju i vidjeti gdje pomoci obrtnicima kroz proracunske potpore gospodarstvu, obrtništvu i poljoprivredi na prijedlog gradskog Odbora za gospodarstvo u kojem su i predstavnici obrtnika, izjavio je gradonacelnik Valter Flego.
Upravo malo poduzetništvo i obrtništvo najveci su amortizer krize i najfleksibilniji sektor u trenucima kada su veliki sustavi u problemima, naglasio je Flego te ocijenio da je dobro što se broj obrta u Buzetu unatoc krizi nije smanjivao.
- Postoje stvari na koje zbog centraliziranosti države ne možemo direktno utjecati, ali možemo zajedno inicirati primjerice odredene promjene Zakona o obrtništvu, istaknuo je Flego. Rekao je takoder da treba puno cvršca suradnja sa Srednjom školom kako bi srednjoškolski programi pratili potrebe gospodarstva. (G. CALIC ŠVERKO)