Osnivanje ministarstva obrta, uvodenje financijske discipline, unapredenje obrazovanja, jednakopravni položaj gospodarskih subjekata u poslovanju, sudjelovanje u oblikovanju gospodarske politike, povecanje konkurentnosti obrtništva i fleksibilnost korištenja radne snage zahtjevi su koje ce hrvatski obrtnici uputiti buducoj vladi.
Iako su zahtjevi vec predstavljeni javnosti u Zagrebu, na konferenciji za novinare na njih je u Puli podsjetio i Mario Paliska, predsjednik Obrtnicke komore Istarske županije. Rijec je o potezu kojim bi se obrtništvo oporavilo i bolje pripremilo za skorašnji ulazak na tržište Europske unije.
Govoreci o potrebi uvodenja financijske discipline, Paliska je kazao da obrtnici vec dulje vrijeme žele izglasati zakon o zaštiti vjerovnika.
- Normalno je da robu koju ste prodali želite naplatiti. Jedini obvezujuci faktor tu je država, koja može provesti tu naplatu. Tražimo da to bude u roku od 30, 60 i 90 dana. Osim toga, želimo da nam se omoguce multilateralne kompenzacije koje bi se provodile izmedu obrta i poduzeca. Trece, postoje tvrtke bez ijednog zaposlenog koje uzimaju robu a da je ne plate, a potom vlasnici otvaraju novu tvrtku.
Necu reci da takva poduzeca služe samo za kriminal, ali se dogada da nam se obrtnici javljaju jer se ne mogu nikako naplatiti, rekao je Paliska, koji smatra da je potrebno osnovati ministarstvo obrta, koje bi se bavilo svim navedenim problemima s obzirom na 90 tisuca obrta registriranih u Hrvatskoj koji zapošljavaju oko 200 tisuca radnika.
Obrtnici se još uvijek svakodnevno suocavaju s nizom nepremostivih poteškoca, od neplacanja koje vodi u neizbježnu nelikvidnost s prevelikim troškovima poslovanja preko visokih poreza do nepravednog statusa u odnosu na trgovacka društva jer, za razliku od njih, za poslovanje jamce svom svojom imovinom.
Zato se zalažu da odgovaraju samo dijelom svoje imovine (koja bi to imovina bila, propisalo bi se zakonom), odnosno da se po tom pitanju izjednace s poslovanjem tvrtki, koje odgovaraju svojim temeljnim kapitalom.
Smatraju i da u oblikovanju strukovnog obrazovanja mora postojati zajednicka odgovornost Vlade, socijalnih partnera, obrta, tvrtki te obrazovnih institucija. Zalažu se i za fleksibilnost korištenja radne snage, odnosno lakše zapošljavanje na privremenim i povremenim poslovima. (M. V. I.)