Porezna uprava je uputila zadnji poziv obrtnicima za reprogram poreznog duga te navela da rok istječe sutra, 7. kolovoza. Odnosno, bit će važeće prijave koje danas i sutra budu osobno predane ili poslane preporučenom poštom nadležnoj ispostavi Porezne uprave, a naknadno zaprimljeni zahtjevi neće se uvažavati.
Obrtnicima koji podnesu takav zahtjev bit će omogućeno reprogramiranje naplate glavnice duga uz kamatu od 4,5 posto godišnje. Plaćanje je omogućeno u mjesečnim obrocima, na rok otplate koji ovisi o visini poreznog duga, a može biti od 36 do 60 mjeseci, uz istovremeni otpis duga po osnovi obračunatih kamata. Tko na to pristane, Porezna uprava će zaustaviti pokrenute ovrhe. No, ako dužnici ugovore reprogram, a prestanu se pridržavati dogovorenih rokova mjesečne otplate duga, uslijedit će ukidanje nagodbe s državom, vraćanje otpisane kamate i vjerojatno ponovno ovrha na račune i imovinu.
Država po toj osnovi potražuje 12,7 milijardi kuna zbog neplaćenih doprinosa, PDV-a, carina, pristojbi, koncesija... Točnije, 5,7 milijardi kuna po osnovi kamata. Tog značajnog prihoda se država sprema odreći ako dužnici pristanu na obročnu ili jednokratnu otplatu sedam milijardi kuna glavnice. Na razini Hrvatske čak 616.406 dužnika je obuhvaćeno ovom mjerom, a za pretpostaviti je da ih na razini Istre ima oko 30 tisuća.
Najveći dio tog duga su stvorili bivši obrtnici, koji su u međuvremenu zatvorili obrte, ali su njihovi dugovi ostali nepodmireni. Među dužnicima ima i građana koji su ostali dužni po osnovi neplaćenog poreza na promet nekretninama i poduzetnika iz skupine samostalnih profesija zbog neplaćenih državnih nameta. Tu spadaju poljoprivrednici i ribari, ali samo oni koji su upisani u upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
No, čini se da je mnogima najveća prepreka kako plaćati i mjesečnu ratu nakon otpisa kamate jer su se u mnogim slučajevima dugovi gomilali godinama, ponajprije zbog smanjenog obujma poslovanja zbog krize, sve većeg broja nezaposlenih i pada platežne moći.
Mario Paliska, predsjednik Obrtničke komore Istarske županije, nam je nedavno izjavio da očekuje da će svega od pet do deset posto ukupnog broja dužnika prihvatiti takvu otplatu duga. (P. GREGOROVIĆ)