U mjestu Rudani nedaleko od Cera na Žminjštini, u organizaciji Čakavskog sabora Žminj, danas je obilježena 30. obljetnica smrti književnika, povjesničara, folklorista, publicista i novinara te najmlađeg doktora znanosti u bivšoj Jugoslaviji Ive Rudana, koji je preminuo 11. siječnja 1983. godine.
Ispred njegove rodne kuće tom je prigodom postavljena te otkrivena spomen-ploča. Uz prisutnost članova obitelji, prigodne govore održali su načelnik općine Žminj Aldo Bančić, član Uprave Glasa Istre Dražen Žmak, glavna urednica Radio Pule Tatjana Kaštelan, predsjednik Čakavskog sabora Slavko Krajcar te Boris Domagoj Biletić. Program je predvodio Asim Čabaravdić koji je Ivu Rudana i osobno poznavao.
Čabaravdić je prisutne pozvao da minutom šutnje odaju počast Rudanu, a potom je podsjetio na njegov život i djelo.
- Imao sam sreću i čast da sam ga upoznao u rujnu 1960. godine kao pulskog srednjoškolca. Bio je to čovjek dobre volje, uvijek vedro ozbiljan, u razgovoru tih i nenametljiv, samozatajan i činilo se ponekada u govoru da štedi riječi za svoje odlične tekstove, rekao je Čabaravdić.
- Ono što mogu slobodno reći jest da je Ive Rudan Čakavski sabor u malom jer to što je on radio, danas radi i Čakavski sabor, rekao je Slavko Krajcar.
Dražen Žmak je u svom govoru naglasio kako je Rudan svojim pisanjem zadužio Glas Istre te da je bilo očito da je rođen sa spisateljskim darom što su cijenile generacije čitatelja Glasa Istre.
Boris Biletić, autor biografije Rudana u Istarskoj enciklopediji te u jednom od svezaka Nove Istre, istaknuo je kako je Rudan poticao i štitio mlade i to lijepim riječima.
Rudan je osnovnu školu pohađao u Ceru i Žminju, u Puli je maturirao u Ekonomskoj školi i završio Pedagošku akademiju. Jugoslavenske jezike i književnosti diplomirao je na Filozofskome fakultetu u Zadru, a magistrirao te doktorirao disertacijom "Narodna čakavska poezija na tlu Istre i Hrvatskog primorja" na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Bio je novinar i ravnatelj Radiotelevizije Zagreb (danas HRT) centra u Puli, asistent, docent i dekan na Pedagoškom fakultetu u Puli te potom i izvanredni profesor usmene narodne književnosti, hrvatske književnosti te književnosti ostalih naroda Jugoslavije.
Priče, pjesme i osvrte o društvenim i kulturnim pitanjima počeo je objavljivati 1950-ih u pulskom omladinskom časopisu Istarskom borcu, a bio je i glavni urednik pulskoga Glasa mladih. U Glasu Istre, na Radiju Puli te u godišnjaku Franina i Jurina bio je dvadesetak godina autorom dijaloga pučkih likova Franine i Jurine, a reportaže i putopisi s naglaskom na običaje našega kraja bili su mu objavljivani u više časopisa i zbornika. (Napisala i snimila M. MEDIĆ)