Oblak prašine je od kamena i boksita

Oblak prašine iz tvornice cementa zabilježio je naš čitatelj u ponedjeljak ujutro
Oblak prašine iz tvornice cementa zabilježio je naš čitatelj u ponedjeljak ujutro

U ponedjeljak, 1. kolovoza ujutro nad Pulom je zapuhao snažan vjetar u pravcu sjeveroistoka koji je nosio oblak prašine iz tvornice cementa Calucem prema Uljaniku i starom gradu. Tom smo događaju osobno svjedočili, a fotografiju tog događaja poslao nam je i čitatelj koji u svom dopisu međutim tvrdi da je taj oblak sadržavao cementnu prašinu, sumpor i litij karbonat. No, naš čitatelj, koji je zatražio da ne objavimo njegove podatke, tu nije stao već je iznio optužbe na račun pulske cementare naglašavajući da tvornica cementa potajno zagađuje građane te namješta rezultate emisije stakleničkih plinova za inspekcije.

Nije riječ o zagađenju

"Htio bi naglasiti da se peći za proizvodnju cementa, koja koriste ugljen i lož ulje, pale samo noću da se iz grada ne bi vidio crni oblak dima te da se ne bi osjetio sav taj sumpor u tolikoj mjeri", iznio je čitatelj. Komentar njegovih navoda provjerili smo kod nadležnih u Calucemu.

"Mi kontinuirano ograničavamo imisiju prašine tako da vanjska skladišta sirovina redovito zalijevamo vodenom maglom.

U ponedjeljak, 1. kolovoza između 8.50 i 8.55 naš meteo instrument unutar kruga tvornice zabilježio je udare južnog vjetra brzine 75 km/h. Nakon dugog sušnog razdoblja i zbog naglih naleta olujnog vjetra, odnosno u ekstremnim uvjetima, moguće je da se podigla prašina. Eventualna prašina je najvećim dijelom od kamena i boksita jer se te sirovine djelomično skladište na otvorenim skladištima, a u vrlo malom omjeru može sadržavati cement, ali nikako sumpor i litij karbonat. Emisija sumpornog dioksida (koji je plin, a ne prašina) konstantno se mjeri i ona je i u tom periodu bila ispod dopuštenih vrijednosti. Litij karbonat se skladišti u vrlo malim količinama i isključivo u zatvorenim skladištima", pojasnili su nadležni iz Calucema i dodali da je iz svega navedenog jasno da se može govoriti o podizanju oblaka prašine uslijed olujnog vjetra, ali nikako o zagađenju Pule i Puljana. Ujedno, pozivaju čitatelje Glasa Istre da im dostave slike i snimke događaja da bi ih mogli proučiti i iskoristiti za buduća poboljšanja.

Upitali smo ih mjere li, i koliko često, stakleničke plinove i kakve rezultate pokazuju ta mjerenja te koliko često takve rezultate dostavljaju inspekciji. Iz Calucema su nam odgovorili da staklenički plin, koji nastaje u tvornici cementa u Puli, je CO2, a količina se konstantno mjeri vaganjem kamene sirovine prilikom krcanja peći i vaganjem ugljena koji se kao gorivo upuhuje u peć.

Goriva su struja i prirodni plin

"Tvornica cementa je obveznik plaćanja emisijskih kvota za CO2 u cilju smanjenja ukupne emisije stakleničkih plinova Hrvatskoj prema Kyoto protokolu. Radi toga se emisije stakleničkih plinova dostavljaju državnim službama najmanje jedanput godišnje.

U zadnjih nekoliko godina u tvornici smo, nakon značajnih ulaganja u efikasniju opremu, smanjili jediničnu emisiju CO2 po toni cementa za oko 25 posto. Tvornica prati iz sata u sat, a inspekcijske službe dobivaju svaki dan emisije prašine sumpornog dioksida (SO2) i dušičnih oksida (NOx). Rezultati mjerenja su ispod zakonski propisanih granica", odgovaraju iz Uprave Calucema.

Na pitanje je li točno da se samo noću puštaju u rad peći za proizvodnju cementa koja koriste ugljen i lož ulje te čine li to da se iz grada ne bi vidio crni oblak dima i osjetio sumpor, odgovaraju da peći za proizvodnju klinkera rade neprekidno 24 sata na dan, a kao gorivo koriste ugljen.

"Zbog povoljnije tarife električne energije mlinovi rade pretežno noću. Mlinovi kao pogonsko gorivo koriste električnu energiju, osim jednog koji uz električnu energiju koristi i prirodni plin. Lož ulje ili slični derivati nafte se u tvornici ne koriste za proizvodnju klinkera i/ili cementa", navode na kraju iz Calucema te zaključuju da njihovi napori idu u smjeru da svake godine smanje utjecaj na okolinu ulaganjem u infrastrukturu, poboljšanje procesa proizvodnje i edukacijom radnika. (P. GREGOROVIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter