Šest i pol mjeseci nakon ustoličenja pape Franje u srcu Vatikana javljaju se prvi znaci duboke reforme koju provodi. Naime, Vatikan je prvi put nakon desetljeća totalne i neprobojne tišine i mraka objavio najznačajnije podatke o poslovanju Vatikanske banke.
Prema objavljenim podacima, banka je u 2012. godini ostvarila čistu dobit od 86,6 milijuna eura, a iznos je četiri puta veći od ostvarene dobiti u 2011. godini. Banka ima, objavljeno je, 18.900 klijenata, a iznos kojim upravlja je 7,1 milijardu eura (vrijednost depozita je 3,1 milijarda eura). Radi se o ogromnoj količini novca i izvanrednoj zaradi za banku koja osplužuje teritorij države od tek 0,44 kvadratna kilometara.
Prema pisanju talijanskih komentatora, objavljivanje podataka poslovanja banke važan je moment u reformističkoj politici novog pape koji je tim činom otvorio doba "vatikanske glasnosti". Banka je utemeljena 1942. godine na inicijativu pape Pija XII., upravni odbor sastavljen je od kardinala koji neposredno odgovaraju papi, a predsjednik banke je Nijemac Ernst von Freyberg. Tijekom povijesti banka je u više navrata bila meta istraživačkih pothvata talijanskog sudstva koji je godinama istraživao veze Vatikanske banke s kriminalnom organizacijom Cosa Nostra. Godine 1981. dogodio se skandal s rimskom Banco Ambrosianom pod kontrolom Vatikanske banke (bila je većinski dioničar od 1946. do 1971. godine), direktor banke Roberto Calvi pronađen je obješen ispod mosta u Londonu, a talijansko sudstvo skupio je dosta dokaza o vezi predsjednika Vatikanske banke Paula Marcinkusa s čelnicima Cose Nostre i čelnikom masonske lože P2 Licijem Gellijem.
Preko Banco Ambrosiane koja je propala s gubitkom većim od dvije milijarde dolara Vatikanska banka kontrolirala je niz računa u tzv. poreznim rajevima diljem svijeta. Danas, izgleda da se s novim papom ipak nešto mijenja. (E. VELAN)