Objavljen četrdeseti Buzetski zbornik

Promocija Buzetskog zbornika
Promocija Buzetskog zbornika

Enciklopedija i kronika buzetskog područja, najdugovječniji godišnjak istarskog sjevera, jedna od najpoznatijih istarskih publikacija, sve su to odrednice koje krase Buzetski zbornik. Godišnjak koji zauzima važno mjesto u zavičajnoj zbirci Piquentini i predstavlja dragocjen doprinos proučavanju zavičajne prošlosti, sa svojim najnovijim izdanjem, knjigom četrdesetom nastavlja kontinuitet izlaženja.

Zbornik izlazi redovito od 1976. godine, a njegov središnji dio zauzimaju radovi sa znanstvenih skupova "Buzetski dani", prilozi iz starije i novije povijesti, arheologije, povijesti umjetnosti, školstva, gospodarstva, etnologije, jezikoslovlja, književni prilozi, pretežito lirika buzetskih autora, prikazi objavljenih knjiga, određenih kulturnih manifestacija.

U slavljeničkom broju uz uvodni tekst Valtera Flega, tadašnjeg  buzetskog gradonačelnika, u prvo poglavlje "43. znanstveni skup Buzetski dani" uvodi tema "Nakit i oružje Buzeštine u razdoblju kasne antike i ranog srednjeg vijeka" koju potpisuju dr. sc. Vesna Giradi Jurkić i mr. sc. Kristina Džin.

Zavirujući u svakidašnji život Ročana u 16. stoljeću, dr. sc. Zdenko Balog analizirao je podatke o njihovoj prehrani i prehrambenim navikama. Prof. emeritus Miroslav Bertoša piše o slučaju Zvane Bana, "osobe niskog staleža, nemirne i poremećene ćudi", u kaštelu Roču 1762. godine.

Prof. dr. sc. Slaven Bertoša zabilježio je zanimljivosti iz prošlosti Sovinjaka do 19. stoljeća. Mr. sc. Jakov Jelinčić piše o matičnoj knjizi umrlih župe Sovinjak od 1845. do 1876. godine. Na zanimljive podatke o Minjeri u matičnim knjigama župe Sovinjak naišao je Matija Nežić. Dr. sc. Alida Perkov autorica je priloga "Buzetsko gospodarstvo na Prvoj istarskoj pokrajinskoj izložbi 1910. godine".

O freskama Mattea Furlanetta u crkvi sv. Jurja u Buzetu piše prof. dr. sc. Nina Kudiš, a o štukaturama u ovoj buzetskoj crkvi koje su nastale neposredno nakon 1779. godine kada je crkva stavljena pod krov, prof. dr. sc. Damir Tulić.

U prvom poglavlju objavljen je i tekst dr. sc. Gorana Kneževića i Ane Kotarac Knežević "Sveta Apolonija u Buzetskome dekanatu Porečke i pulske biskupije". Zanimljiv je tekst Ivana Glavaša o jami kod Rašpora, u narodu poznatoj pod imenom Žanjkanja jama, u kontekstu 90. godišnjice od prvog istraživanja.

U drugom poglavlju "Iz našeg kraja" prilozi su Ane Pernić "Klapa Pinguentum - zlatna buzetska klapa" te Bruna Cotića "Milivoj Čop - prvi hrvatski učitelj u Osnovnoj školi Gradinje nakon drugog svjetskog rata 1945. - 1946." Christian Gallo piše o konverziji šumskih vrsta na lokalitetu Minjera.

U trećem poglavlju "Obljetnice", objavljeni su tekstovi "530. obljetnica prve hrvatske tiskane knjige, Misala po zakonu Rimskoga dvora" te "U potrazi za olovnom glagoljicom". U poglavlju "Prikazi", Iva Đorđević piše o svom autorskom projektu Neistražena, Mate Ćurić o knjizi "Zvoni & Vitar"- zbirki pjesama Stanislava Petrovića i Miroslava Sinčića, Mirjana Pavletić o novoj knjizi pjesama Vladimira Pernića "Suita Mediterranea", Miroslav Sinčić o knjizi "Krik sunca" pjesnika Lina Brozića, a Iva Kolić o knjizi Slavena Bertoše "Migracije prema Puli: Primjer austrijske Istre u novom vijeku".

U petom poglavlju "Literarni prilozi" objavljene su pjesme Marije Ribarić i Nevije Koraca. Zadnje poglavlje "Biografije", donosi tekst "Prof. dr. sc. Vesna Giradi Jurkić i arheologija Buzeštine" koji potpisuju mr. sc. Kristina Džin i Mirko Jurkić, biografiju Nedjeljka Markežića (1950.-2013.) koju je napisala Zlata Markežić, te biografiju Ivana Akrapovića (1924.-2013.) koju potpisuje mr. sc. Anto Tomić.

Izdavači zbornika su Katedra Čakavskog sabora Buzet i IP "Josip Turčinović" Pazin, glavna i odgovorna urednica Elena Grah Ciliga. U Uredništvu su Mirjana Pavletić, Silvana Pavletić i Nataša Vivoda. Na 255 stranica objavljeno je 27 priloga koje potpisuje 28 autora. Fotografiju na naslovnici snimio je Saša Nikolić, a motiv je iz buzetskog starog grada - zaglavni kamen u obliku klesane portretne glave. (Napisala i snimila G. ČALIĆ ŠVERKO)


Podijeli: Facebook Twiter