"Pucao u bivšu i njezinog prijatelja pred turistima", "Ubio suprugu pa pokušao ubiti sebe", "Uhićen osumnjičeni za teško ubojstvo roditelja u Čistoj Velikoj", "Roditelji ubijene djevojke: Više puta smo ga prijavljivali policiji", samo su neki od naslova i slučajevi koji su u prvih pet mjeseci ove godine punili naslovnice hrvatskih medija. Zadnji ovakav slučaj, pokušaj ubojstva koji je, na sreću, završio samo s ranjavanjem bivše djevojke i njenog kolege s posla koji ju je pokušao obraniti od nasilnog bivšeg dečka, dogodio se nedavno ispred hotela Pineta u Vrsaru. No, pokraj svih ovih slučajeva koji građanima barem na neko vrijeme postaju glavna tema razgovora uz kavu, daleko je veći broj nesretnica i nesretnika koji proživljavaju slične ili još gore strahote i drame gotovo svakodnevno, iako njihove tragedije nikada ne dospiju do javnosti.
Usprkos brojnim kampanjama za osvješćivanje javnosti o psihičkom i fizičkom nasilju u vezama i obitelji koje već godinama u Hrvatskoj provode različite institucije i civilne organizacije, nimalo se nismo promijenili.
- Možemo reći da je nasilje u obitelji u nekom kontinuitetu, ili čak u blagom porastu u istarskoj županiji, gledajući zadnje dvije godine. Pokazatelji za cijelu Hrvatsku, nažalost, pokazuju da je nasilje u obitelji u porastu, a isto tako i broj ubijenih žena, najčešće od strane bračnog ili izvanbračnog partnera. Ono što je najgore, naočigled raste trend ubojstava u kojima su počinitelji sinovi ili unuci koji ubijaju majke ili bake ili druge članove obitelji, rekla je Jadranka Černjul, koordinatorica Sigurne kuće Istra.
Svi podaci i dalje ukazuju na to da se u Hrvatskoj nasilje nad ženama, posebice fizičko, najčešće događa unutar obitelji, koja bi trebala biti najsigurnije okruženje. Podaci PU Istarske za prošlu godinu pokazuju da je policija intervenirala povodom dojava o nasilju u obitelji 328 puta, što je gotovo svakodnevno po jedan slučaj. Daljnjim postupanjem prekršajno je prijavila 311 osoba, od čega 210 muškaraca i 101 ženu, no moramo napomenuti da mnogi slučajevi niti ne dospiju do prekršajnog postupka.
- Žene se i dalje ili boje prijaviti nasilnika, ili to ne žele učiniti iz nekih drugih razloga, npr. iz sažaljenja, a istovremeno se muškarci sve manje srame prijaviti nasilnicu, no ima čak i perfidnijih slučajeva kada muškarac ili preduhitri ženu, pa podnese prijavu protiv nje umjesto ona protiv njega, jer se, primjerice, rastaju. Tako da u toj statistici ima svakakvih životnih priča, istaknula je Černjul.
Prema vrsti prekršajnog djela, i dalje je na prvom mjestu fizičko nasilje u obitelji u kojem već standardno prednjače muškarci, a odmah iza njega je psihičko nasilje. Isto tako i dalje su najveća skupina žrtava žene i to najviše u dobi između 31 i 50 godina. Uzrok nasilja u obitelji je različit i nerijetko je više čimbenika povezano u lančanu reakciju koja na kraju kulminira nasiljem, a najčešći su uzroci nezaposlenost, ovisnost o alkoholu i drogama, besparica, ljubomora, PTSP i psihička bolest. Činjenica je da i žene još uvijek nisu u dovoljnoj mjeri osviještene i osnažene u napuštanju zlostavljača, zbog straha, krize, ekonomske ovisnosti, patrijahalnog odgoja, ili sramote.
- U zadnjih 15 godina u RH ubijeno je 324 žena, od toga njih 17 u 2016., a u 2015. godini 15 žena. To znači da je prosječno u RH godišnje ubijeno 20-25 žena, a u Istarskoj županiji jedna žena godišnje. Zbog svega toga nasilje u adolescentskim vezama uopće ne smijemo promatrati kao nešto bezazleno, već jako ozbiljan problem, jer osobe koje se tako ponašaju u adolescenciji, ponašat će se jednako i u vezama i braku. To je obrazac nasilnog ponašanja, koji osoba koristi za kontroliranje druge osobe, da li svoje djevojke ili dečka. Bez obzira tko je žrtva, bilo koji oblik nasilja nije prihvatljiv. Stoga se i mladi trebaju educirati kroz obitelj, radionice prevencije i edukacije o problemu nasilja, istaknula je Černjul. (Patricija SOFTIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU