Obiteljska gospodarstva bez potpora

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Iz netom završene 2009., jedne od najtežih godina za hrvatsku poljoprivredu u proteklih deset godina, seljaci su, kako kažu, ušli u jednu od najneizvjesnijih godina dosad.

Naime, prvi put se dogodilo da ni jedna tvrtka, kao što je slucaj bio do sada (osim šecerana), ne jamci otkup poljoprivrednih proizvoda, tržište vec dulje vrijeme gotovo uopce ne funkcionira, veci dio predanih usjeva nije još uvijek placen, a dodatni udar na selo, kako kaže Mato Brlošic, predsjednik udruge Brazda, zadat ce obvezni ulazak u porezni sustav.

- Zbog obveznog ulaska u porezni sustav, što je od 1. sijecnja ove godine uvjet za dobivanje potpora, smatramo da ce ove godine oko 20.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ostati bez njih.

Naime, taj zakon je za seljake pun nepoznanica, a jedna od bitnih je da je nejasno hoce li pravo na potpore ostvariti i oni seljaci koji su lani dobili manje od 12.500 kuna potpora, odnosno hoce li i oni koji nisu u sustavu imati pravo na potpore. Na ta pitanja nisu nam ni u Ministarstvu poljoprivrede znali odgovoriti, kaže Brlošic, ali dodaje da se odgovor ocekuje tijekom ovog mjeseca.

Stanko Zdravcevic, tajnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, takoder smatra da je 2010. za hrvatski agrar jedna od najneizvjesnijih do sada, ali i prijelomna, odnosno da ce biti zapamcena i po tome što ce mnogi, nažalost, morati reci zbogom poljoprivredi.

- Koliko god to bilo bolno za neke na selu, smatram da napokon treba napraviti reda u poljoprivredi jer je cinjenica da se ne može svatko baviti poljoprivredom u Europskoj uniji. Obvezni ulazak seljaka u porezni sustav sigurno ce pridonijeti rašcišcavanju stanja na selu, gdje su posljednjih godina mnogi bili u zabludi da se mogu baviti poljoprivredom zbog relativno dobrih poticaja, sigurnog plasmana, visokih cijena poljoprivrednih proizvoda, kapitalnih davanja i slicno.

Buduci da je zlatno doba poljoprivrede iza nas, kada je, kako su mnogi govorili, "curilo sa svih strana", u EU-u ce, cini se, moci opstati samo veliki, koji imaju 150 i više hektara zemljišta, kaže Zdravcevic te napominje da svi oni kojima je ulazak u porezni sustav nejasan trebaju angažirati knjigovodu, kako je to, dodao je, i u zemljama EU-a koje imaju razvijenu poljoprivredu.


Podijeli: Facebook Twiter