Predsjednik Društva hrvatskih književnika (DHK) Božidar Petrač večeras je na umjetničkoj večeri kojom DHK obilježava 140. obljetnicu rođenja hrvatskoga književnika Antuna Gustava Matoša istaknuo da je Matoš vrhunska vrijednost hrvatske književnosti te da se na mnogim njegovim stranicama razvidno čita naša hrvatsko-europska perspektiva.
"Matoš je iznimno živ i aktualan, posebice u okviru svojih političkih, ideoloških i kulturalnih razmišljanja", ocijenio je Petrač. Dodao je da nam on u predvečerje ulaska u EU postavlja nove zahtjeve, pitanja i nova čitanja.
Istaknuo je da je Matoš bio nacionalno i europski nadahnut te podsjetio na njegove riječi da je Hrvatima ponajveća strast Europa, Zapad, Europa umjetnosti, znanja i slobode. "Velik je broj Hrvata koji su se zagledali u različite europske krajolike i njima se nadahnjivali, ali i onih koji su istodobno na mnogim područjima doprinosili bogatstvu, raznolikosti i vrijednostima europske kulturne baštine", rekao je Petrač.
Napomenuvši da Matoš nikada nije bio "političar zanatom", dodao je da je ipak političke procese, politiku i političku geografiju vrlo dobro poznavao te da je određene pojave i događaje maestralno naslućivao i predviđao.
"Naš je Matoš bio preoptimističan jer Europa njegova vremena nije bila spremna za opću nacionalnu emancipaciju ni za pomirbu svojih velikih suprotnosti", ocijenio je Petrač. Rekao je i da Matoševe misli o europskoj budućnosti naroda, sazdanoj na gospodarskoj i političkoj osnovi te njihovu međusobnu uvažavanju, danas dobivaju stvarne političke strukture.
Na večerašnjem obilježavanju 140. obljetnice rođenja jednoga od najvećih hrvatskih književnika dramski umjetnik Joško Ševo je govorio Matoševe stihove.
Antun Gustav Matoš (Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.) bio je hrvatski pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i putopisac. Središnja je osobnost hrvatske moderne i radikalnih inovacija hrvatske književnosti, koja se ubrzano europeizirala i modernizirala, apsorbiravši suvremena strujanja od simbolizma, modernizma, impresionizma i ostalih pokreta, s osloncem na francusku književnu kulturu. Esteticizam i umjetničke norme su postali primarnim kriterijem vrednovanja, dok je društveni angažman ostao uklopljen u cjelovitiju vizuru zadaće hrvatskih pisaca. (Hina)