Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) obilježit će u četvrtak, 16. siječnja, 130. godišnjicu rođenja svog člana Ivana Meštrovića znanstvenim skupom u Akademijinom Zavodu za znanstveni i umjetnički rad u Splitu (palača Milesi) na kojemu će sudjelovati ugledni istraživači i poznavatelji Meštrovićeva života i njegove umjetnosti.
Skup će otvoriti predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić. Akademik Tonko Maroević održat će izlaganje pod naslovom "Meštrovićeva mjera i prekomjernost", dok će Andro Krstulović Opara i Sandra Grčić Budimir govoriti o darovnici Ivana Meštrovića hrvatskom narodu.
Tema izlaganja Josipa Vrandečića bit će "Politička i ideološka razdoblja Ivana Meštrovića", dok će izlaganje Ive Šimata Banova nositi naslov "Pristup kiparstvu Ivana Meštrovića". Sandi Bulimbašić govorit će o Meštrovićevoj ulozi i djelovanju u Društvu hrvatskih umjetnika "Medulić". O Meštrovićevom odnosu prema Bosni i muslimanima govorit će Dragica Hammer Tomić, Irena Kraševac govorit će o Meštrovićevom prinosu Zagrebu, Dalibor Prančević o Meštrovićevim nacrtima za vratnice katedrale sv. Patrika u New Yorku, a Zorana Jurić Šabić o Meštroviću i Carlu Millesu kao nositeljima moderne na rubovima Europe.
Sudionici simpozija posjetit će i Meštrovićev grob u Otavicama i Gradski muzej u Drnišu u kojem se čuvaju brojna Meštrovićeva djela. Predsjednik Organizacijskog odbora skupa je akademik Radoslav Tomić, a članovi akademici Vladimir Marković i Davorin Rudolf, te Andro Krstulović Opara. Uz Akademiju, suorganizator skupa su i Muzeji Ivana Meštrovića.
Ivan Meštrović (1883. - 1962.) najznačajniji je hrvatski kipar koji je svojim djelovanjem snažno obilježio hrvatsku umjetnost 20. stoljeća i još u mladosti stekao međunarodni ugled. Do svoje 50. godine života iza sebe je imao svjetsku slavu koju nitko od hrvatskih kipara ili slikara ni prije ni poslije njega nije postigao. Njegov opus sadrži više od dvije tisuće skulptura, među kojima su i neki od najpoznatijih javnih spomenika u Hrvatskoj koji pripadaju među simbole hrvatske kulture i nacionalnog identiteta, poput "Povijesti Hrvata", "Zdenca života", spomenika Josipa Jurja Strossmayera, Nikole Tesle i Ruđera Boškovića u Zagrebu te Grgura Ninskog i Marka Marulića u Splitu.
Njegova djela nalaze se i u inozemstvu, na javnim prostorima i u muzejima, a najpoznatije su konjaničke skulpture Indijanaca u Chicagu. Meštrović se bavio i arhitekturom, a najznačajnije djelo mu je zgrada Doma hrvatskih likovnih umjetnika u Zagrebu. U njegovom opusu je i više od tisuću crteža. Meštrovićev spomenik Strossmayeru postavljen uz Akademijinu palaču u Zagrebu nalazi se i u grbu Akademije, čiji je Meštrović bio član 43 godine.
Meštrović je 24. travnja 1919. izabran za člana s nepunih 36 godina i bio je među najmlađim osobama koje su ikad izabrane u Akademiju. Kad je Meštrović 1952. svoje umjetnine darovao hrvatskom narodu, primjerak darovnog ugovora dan je na čuvanje Akademiji kao jamstvo da će njegova volja biti poštovana. (Hina)