S komemoracije održane danas u povodu 68. obljetnice proboja zatočenika iz koncentracijskog logora Jasenovac u spomen na stradale logoraše u tom pokušaju, odaslana je jedinstvena poruka da se žrtve ne smiju zaboraviti kako se nikada i nigdje ne bi ponovile.
Predsjednik RH Ivo Josipović puručio je da više nikada ne smije ponovno oživjeti ideologija zla holokausta i mržnje, usmjerena protiv ljudi druge nacionalnosti ili vjere.
"Iskustvo Jasenovca, holokausta i ustaštva ne smijemo zaboraviti, kao ni činjenicu da su u njemu sudjelovali i pripadnici hrvatskog naroda", kazao je predsjednik Josipović i dodao da mržnja ne može biti isprika za mržnju ni zločin za zločin. "Možemo biti ponosni na antifašizam i pobjedu nad nacizmom i sve one koji su ustali protiv zločina. Na tim je temeljima, kao i pobjedom u Domovinskom ratu, nastala suvremena hrvatska država koja se nalazi pred ulaskom u punopravno članstvo EU-a", istaknuo je Josipović.
Upozorio je da su se tragedije događale u prošlosti, ali da su moguće i u budućnosti, da se javljaju ljudi koji bi zločinom htjeli zavladati drugim ljudima i da nijedan narod na to nije imun.
Podsjetio je da je u jasenovačkom logoru prema do sad poznatim podacima stradala 83.301 osoba, među kojima najviše Srba, Židova, Roma i Bošnjaka, ali i nepoćudnih Hrvata koji nisu prihvaćali ustašku ideologiju.
Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko naglasio je da je zločinačka politika ustaškog režima pokrenula otpor i borbu za slobodu koja je budućim naraštajima omogućila život u miru i stvaranje demokratske slobodne Hrvatske, države svih njezinih građana.
Nikada ne smijemo zaboraviti trnoviti put koji smo prošli da bismo ostvarili europske vrijednosti i standarde. Bilo je puno uspona i padova, a jedan od takvih padova bila je Nezavisna država Hrvatska (NDH) i logor Jasenovac, naglasio je Leko poručivši da stradali u tom logoru ne smiju biti zaboravljeni jer smo, kako je rekao, njihovi vječiti dužnici.
Izaslanik premijera Zorana Milanovića ministar Mirando Mrsić rekao je da se ne smiju zaboraviti oni čiji su životi završili u jasenovačkom logoru, među kojima su i oni koji su hrabro krenuli u proboj prema slobodi unatoč malim izgledima.
Predsjednica Savjeta Javne ustanove Spomen-područja Jasenovac Katica Sedmak kazala je da je zadaća ustanove da čuva sjećanje na nedužne žrtve ustaškog zločina i da se čuje istina o žrtvama jasenovačkog logora. Podsjetila je da je 22. travnja 1945. proboj zatočenika preživjelo samo njih 107, a da je po dostupnim podacima zabilježena 83.301 žrtva, od kojih više od dvadeset tisuća žena te 20.101 dijete mlađe od 14 godina.
Nazočnima su se prigodnim riječima obratili i predstavnici stradalih logoraša. Predsjednik Republike Ivo Josipović uručio je trojici preživjelih logoraša Ješui Abinunu, Iliji Ivanoviću i Bazilu Zukolu odličje Reda Stjepana Radića, a Javnoj ustanovi Spomen-područja Jasenovac Povelju Republike Hrvatske.
Predsjednik je usto svim preživjelim sudionicima proboja uručio priznanja "Ante Bakotić" koja dodjeljuje Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac. Za sve stradalnike jasenovačkog logora u podnožju spomenika Cvijet održana je molitva, a brojna izaslanstva odala su počast i položila vijence.
Koncentracijski logor Jasenovac s logorima u Bročicama, Krapju, Jasenovcu i Staroj Gradiški, logorskim ekonomijama u prisilno raseljenim selima i mnogim stratištima s obje strane rijeka Save i Une, od kolovoza 1941. do 22. travnja 1945. bio je logor smrti u kojem su ubijani muškarci, žene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti.
Od 1.073 logoraša, koliko ih je 22. travnja 1945. bilo u logoru, u proboj ih je krenulo 600, a preživjelo samo stotinjak. Preostalih 473, koji nisu krenuli u proboj, ubijeni su i spaljeni. Istog dana počeo je i proboj zatočenika Kožare, dijela logora u mjestu Jasenovcu. Od 167 zatočenika proboj je preživjelo njih 11. (Hina, snimio G. MEHKEK/CROPIX)