Znanstveni skup Pazinski memorijal, 43. po redu, održat će se sutra s početkom u devet sati u Školsko-gradskoj sportskoj dvoranu u Pazinu, a tema je 70. obljetnica Pariških mirovnih ugovora i Istaknute ličnosti iz života Istre u 20. stoljeću, izvijestio je na konferenciji za novinare Josip Šiklić, predsjednik Izvršnog odbora Katedre Čakavskog sabora za povijest Istre.
Uvodna predavanja održat će akademik Petar Strčić, koji je svoje izlaganje naslovio "Pariška mirovna konferencija 1947. godine" i povjesničar Tvrtko Jakovina koji će govoriti o Jugoslavenima na Pariškoj mirovnoj konferenciji. Stipan Trogrlić govorit će o Boži Milanoviću i Pariškoj mirovnoj konferenciji, Nataša Urošević o Miji Mirkoviću kao ekspertu na međunarodnim mirovnim konferencijama, a Mate Ćurić govorit će o Savi Zlatiću na Pariškoj mirovnoj konferenciji. Izlaganje Vedrana Dukovskog naslovljeno je "Suradnja između savezničke Vojne uprave i Vojne uprave Jugoslavenske armije 1945.-1947.", a Tatjane Tomaić "Razgraničenje između Hrvatske i Slovenije u zoni B Slobodnog teritorija Trsta". "Upravna povijest Pazina 1945.-1947." tema je izlaganja Željka Bartulovića i Petra Radovića, a "Prikaz izložbe Svjedočanstva o slavenstvu Istre održane u Pazinu u ožujku 1946. godine" Josipa Šiklića.
Konferencija održana u novim prostorima Katedre
U pauzi izlaganja upriličit će se predstavljanje knjige "Obitelj Cicuta s Krka u pomorskim bitkama kroz stoljeća". Nastavak programa posvećen je istaknutim ličnostima iz života Istre u 20. stoljeću. Milan Radošević govorit će o Vjekoslavu Ladavcu, Mirko Urošević o Mariji Kopitar, Aldo Sinković o Zvonimiru Brumniću, Marijan Jelenić o Leopoldu Jurci, a Branislav Ostojić o Tihomilu Vidošiću. Marta Angela Agostina Moretto iz Trsta govorit će o Fulviju Tomizzi, a njeno je izlaganje početak suradnja s pazinskom Zajednicom Talijana i znanstvenicima s druge strane granice, rekla je Marija Ivetić, dodajući kako se ovime nastoji pružiti pogled na zajedničke teme s različitih rakursa.
Galiano Labinjan, predsjednik Skupštine Katedre, dodao je kako se ova konferencija održava u novim prostorima Katedre u Ulici Franine i Jurine 13. Radi se o prostoru koji se prostire na 37 metara četvornih podijeljenom u dvije prostorije, ureda i prostora za arhivu. Ovime su napokon stvoreni zadovoljavajući uvjeti za rad Katedre koja je do sada arhivu i knjige držala na više prostora u gradu, dodao je Labinjan.
Zviždanje predsjednici sramotna epizoda
Robert Matijašić, predsjednik Čakavskog sabora, ovom je prigodom obznanio priopćenje kojim Čakavski sabor osuđuje nekulturno i neprimjereno negodovanje izraženo zviždanjem predsjednici Republike Kolindi Grabar Kitarović i izaslaniku predsjednika Sabora Antunu Klimanu na svečanoj sjednici Skupštine Istarske županije povodom Dana Županije.
- Posebno je žalosno da su se zviždači okomili na spominjanje katoličkog svećenstva i mons. dr. Bože Milanovića, njegovih zasluga u vrijeme odlučivanja o sudbini Istre poslije Drugog svjetskog rata, izražavajući time ne samo netoleranciju, koja nije svojstvena istarskom kulturnom prostoru, već i neznanje i nepoznavanje događanja i procesa tih godina. Istarski su svećenici, koji su u teško vrijeme fašističke diktature ostali uz svoj narod i pripomogli očuvanju njegova identiteta u Istri, poslije 1945. svojim autoritetom međunarodnoj zajednici bili jamci istinitosti navoda o stvarnom etničkom stanju i time doprinijeli međunarodno-pravnom ostvarenju rujanskih odluka iz 1943. Činili su to unatoč tomu što su znali da ih režim neće zbog toga štedjeti u drugim područjima javnog djelovanja. Jer režimi prolaze, a narod ostaje, rekao je upravo mons. Milanović, istakao je Matijašić. Dodajući kako je skandiranje bilo koje vrste znak kolektivnog identiteta skupine koja misli da time pokazuje svoju snagu i nadmoć prema drugima i drugačijima. Ova sramotna epizoda još je jedno upozorenje onim političkim snagama u Hrvatskoj koje su spremne i sposobne pokrenuti i pokretati pozitivnu energiju u svim segmentima društva da ne dopuste da u našem društvu prevagnu netolerancija, primitivizam, netrpeljivost prema svima onima koji nemaju mjere u naturanju svojih uvjerenja onima koji ih ne dijele. (Mirjan RIMANIĆ)