Danas je u Glasu Istre objavljen javni poziv za sudjelovanje u realizaciji projekta institucionalizacije zavičajne nastave u Istarskoj županiji, jedne od sedam točaka predizbornog programa istarskog župana Valtera Flega. Na natječaj se mogu javiti fizičke i pravne osobe koje smatraju da svojim znanjem, radom, kreativnošću i iskustvom mogu doprinijeti realizaciji ovog projekta.
Rok za prijavu je 23. kolovoza, a cjelovit tekst poziva, kao i obrazac prijave dostupni su na web-stranici Istarske županije (istra-istria.hr).
Tim su povodom župan Flego te županijski pročelnici za kulturu i obrazovanje Vladimir Torbica i Patricia Smoljan sazvali konferenciju za novinare na kojoj su obznanili da će se projektom zavičajne nastave obuhvatiti vrtići, osnovne i srednje škole. Bitno je reći, naglasio je Torbica, da se ništa neće nametati, pa tako ni uvođenje posebnog školskog predmeta, već će se zavičajna nastava nastojati inkorporirati u postojeću školsku satnicu, naravno, u školama koje to žele.
Primjera radi, u općoj gimnaziji, gdje su uvedena tri sata povijesti tjedno, o temama trećeg sata odlučuje profesor, pa se tu može inkorporirati zavičajna nastava. Nakon javnog poziva formirat će se glavni tim te timovi za pojedina područja koji će definirati planove i programe, načine rada i predložiti financiranje. Nakon toga odluku mora donijeti Županijska skupština te na koncu zavičajnu nastavu mora odobriti Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Glavni će tim odgovoriti i na pitanje hoće li se uvoditi dodatni sati za zavičajnu nastavu ili će se uklopiti u fakultativnu, izbornu ili međupredmetnu nastavu, rekao je Torbica.
- Četiri su koraka u njenom uvođenju. Prvi je stručnost osoba koje će izrađivati program, a vjerujem u velik odaziv stručnjaka. Drugi je javnost: svatko mora dobiti mogućnost ponuditi svoj prijedlog. Treći korak je općeprihvaćenost jer želimo da ljudi različitih identiteta i orijentacija prihvate naš prijedlog. Na koncu su postupnost i dobrovoljnost: nije nam namjera "navaliti" na djecu jer se zavičajna nastava može uvesti i u sklopu postojeće, objasnio je Torbica, koji predviđa da bi cijeli postupak uvođenja trebao trajati četiri godine.
Prije toga projekt mora odobriti Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a mora se, rekao je Torbica, razmišljati i o novcu potrebnom za realizaciju programa koji se može namaknuti dijelom iz županijskog proračuna, ali i iz europskih fondova te sredstava resornog ministarstva.
Prema Flegovim riječima, zavičajna nastava jedan je od ključnih mehanizama za bolje poznavanje Istre, njene povijesti, tradicije i kulture te očuvanja i zaštite istarskog identiteta.
- Život u multikulturalnom društvu, kakvo je istarsko, a još više ono europsko, nameće potrebu promišljanja uloge zavičajnosti i valorizacije zavičajnih vrijednosti te očuvanja baštine. Smatram da je uvođenje zavičajne nastave i tradicijske kulture u predškolske ustanove te škole važno posebno sada kada je Hrvatska postala članica EU-a jer u toj velikoj zajednici moramo znati sačuvati naše regionalno bogatstvo i posebnosti.
Da bi naša djeca sutra nastavila prenositi našu zavičajnost, od presudne je važnosti da ih odmalena potaknemo na učenje jezika, povijesti i kulture ovoga kraja, rekao je Flego te dodao da bi osnovnoškolci mogli, recimo, učiti o balunu, mihu, besidama, povijesnim ličnostima i događanjima.
Doduše, zavičajnost ni danas nije zanemarena u obrazovanju: pročelnica Smoljan kazala je da je dosta prisutna u osnovnim školama, bilo da je riječ o folkloru ili nekom drugom obliku upoznavanja djece s baštinom. (M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)