Kakve su navike naših vozaca, kakve prekršaje cine, razmišljaju li i kako o sankcijama, kako se ponašaju u inozemstvu, a kako kod kuce - to su samo neka pitanja na koja se odgovori mogu naci u istraživanju koje je provedeno u sklopu aktivnosti Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa, a rezultati ce se koristiti za daljnje kreiranje politike kao i rada MUP-a u podrucju sigurnosti cestovnog prometa.
Istraživanje o utjecaju raznih cimbenika na stanje sigurnosti cestovnog prometa proveo je, potkraj srpnja i pocetkom kolovoza, GFK - Centar za istraživanje tržišta, a obuhvatilo je 3.500 osoba od 10 do 74 godine po reprezentativnom uzorku prema županijama, dobi i spolu. Istraživanje je pokazalo da 60 posto ljudi iznad 18 godina vozi automobil, a njih 51 posto vozi ga svaki ili gotovo svaki dan, dvije trecine njih su muškarci (64 posto), a kad se radi o mladim vozacima motocikla iznad 16 godina, vozi ga njih 14 posto.
Prekršaji vozaca u prometu su svakodnevni, a to potvrduje i brojka o 594.776 prekršaja (bez prometnih nesreca) u prvih devet mjeseci ove godine koje je zabilježila policija. Istraživanje je pokazalo da 28 posto vozaca, kad se vozi po Hrvatskoj, pravi cesto ili uvijek bar jedan od 13 prekršaja, a njih 14 posto, ili upola manje, to cini i u inozemstvu. Mladi su vozaci skloniji prekršajima nego stariji. Primjerice, udio mladih do 29 godina medu vozacima je 26 posto, a medu vozacima koji cesto cine prekršaje ih je 34 posto. Istodobno, starijih od 50 godina je medu vozacima 29 posto, a medu cešcim prekršiteljima 20 posto.
O kakvim se prekršajima najcešce radi? Najcešce je rijec o prekoracenju brzine pa tako 75 posto vozaca ponekad ili cesto prekoraci brzinu do 20 km na sat iznad dopuštene (medu mladim vozacima od 20 do 29 godina takvih je 84 posto), a 50 posto ih prekoraci brzinu za 21 do 50 km na sat iznad dozvoljene (mladih 64 posto). Visok je i postotak vozaca, cak 48 posto, koji krše propise o korištenju mobitela u vožnji (mladi 63 posto), a zanimljivo je da mladi vozaci više koriste sigurnosni pojas. Medu svim vozacima 37 posto ne koristi sigurnosni pojas, a medu mladim vozacima takvih je 30 posto. Treba još reci da naši vozaci naprave od 20 do 25 posto manje takvih prekršaja kad voze u inozemstvu.
Vec dugo se vjeruje da naši vozaci kad prijedu granicu i nadu se u drugoj zemlji, smanje pritisak na papucicu gasa i više paze na propise i znakove. Provedeno istraživanje to potvrduje, ali prema nacinu razmišljanja o mogucim sankcijama daje i neke odgovore zašto je tako. Kad pocine prometni prekršaj u inozemstvu, 50 posto vozaca racuna da ce morati platiti kaznu, a kad su na domacim cestama strah od kazne je manji i samo ih 32 posto misli da ce platiti kaznu.
O sankcijama zbog prometnog prekršaja u vlastitoj državi ne razmišlja 26 posto vozaca, a približno isto toliko (24 posto) kad su u inozemstvu. Zanimljivo je da 21 posto vozaca misli da sigurno nece platiti kaznu i da ce se "nekako izvuci", a isto toliko ih misli da nece platiti propisanu kaznu, nego neku manju, u dogovoru s policajcem. Takva razmišljanja o izbjegavanju kazne su, kad je rijec o inozemstvu, znatno manja (14 odnosno 12 posto vozaca).
Rezultati istraživanja upucuju na potrebu da se radi poboljšanja sigurnosti cestovnog prometa obrati pozornost na vozace koji još nisu dobili vozacku dozvolu, a ipak voze automobile i motocikle, da treba više pratiti mlade vozace, utjecati na smanjivanje najcešcih prekršaja, posebno prekoracenja brzine. Veca pozornost mora se obratiti na pješake u prometu, a razmišljanja vozaca o sankcijama za prekršaje pokazuju da bi na ulicama trebalo biti više policajaca i postici da se što manje prekršitelja izvuce bez sankcija.