Predavanjem profesorice Valentine Sokolovske s Univerziteta u Novom Sadu preksinoć su u Srpskom kulturnom centru u Puli otvoreni Studijski dani pod nazivom "Multikulturalizam i popis stanovništva: etnolingvističke, demografske i političke perspektive", koji se održavaju u organizaciji Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, a traju još danas.
Asimilacija
Sokolovska se u predavanju pod nazivom "Mogućnosti i granice uvođenja etnolingvističkih tema u popisima stanovništva" pozabavila problemom definicije materinjeg jezika. Prema njoj je važno i da višejezične osobe postanu vidljive u popisu. Sokolovska je govorila i o asimilaciji koja je vidljiva iz novijih popisa u Vojvodini gdje sve više pripadnika manjinskih nacionalnih zajednica preuzimaju srpski kao svoj materinji jezik.
Tema o kojoj je govorila Sokolovska zaintrigirala je publiku i organizatore. Profesor Robert Blagoni, koji je član Organizacijskog odbora Studijskih dana postavio je pitanje zašto on, a zacijelo nije jedini, mora kod popisa odabrati samo jedan jezik i jednu nacionalnost, odnosno zašto ne bi mogao reći da mu je jezik hrvatski i talijanski, kao i nacionalnost?
U okviru Studijskih dana održala se serija pozvanih predavanja sveučilišnih profesora i istraživača na temu višekulturalnosti u popisima stanovništva. Jučer je tako u Svečanoj dvorani Slavka Zlatića na Filozofskom fakultetu profesor Antonio Oštarić sa Sveučilišta u Zadru održao predavanje "Jezični aspekti popisa stanovništva u svijetu", usporedivši popise u svijetu. Uslijedilo je predavanje profesorice Lucije Šimičić sa Sveučilišta u Zadru pod naslovom "Jezična politika i reprezentacija (etno)-jezičnih manjina u hrvatskim popisima stanovništva", s uvidom u odnos politike jezika i načina predstavljanja etnolingvističkih manjina u Hrvatskoj. Izlagao je i Dino Selvaggi sa Sveučilišta u Kalabriji o talijanskom (neo)plurilingvizmu u popisima stanovništva i sociolingvističkimistraživanjima.
Jezici i kulture
Izlaganja su zaključena temom koja se tiče talijanske stvarnosti, koja Hrvatsku možda tek čeka, a to je nepredviđena višekulturalnost i višejezičnost i pogled na tri različita sadržajna momenta popisa stanovništva u Hrvatskoj. O tome će biti riječi u okviru predavanja profesora Roberta Blagonija i Nade Poropat Jeletić sa Sveučilišta Jurja Dobrile, a njihovo predavanje nosi naslov "Nacionalna država i višenacionalna stvarnost. Jezici i kulture prije popisa, u popisu i poslije popisa stanovništva u Hrvatskoj".
Program završava danas u Vijećnici Filozofskog fakulteta gdje će se održati okrugli stol pod naslovom "Potrebe, mogućnosti, metode i sadržaji opredmećivanja jezika, kultura, višejezičnosti i višekulturalnosti u popisima stanovništva", s ciljem produbljivanja najzanimljivijih tema i moguće izrade zajedničkog stava o metodama i sadržajima opredmećivanja jezika, kultura ali i višejezičnosti i višekulturalnosti u popisima stanovništva, odnosno rasprave o budućem popisu stanovništva 2021. godine. (M. RADIĆ)