U sklopu programa "Predstavljamo članove DHK" u četvrtak je Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika organizirao posljednju ovogodišnju "Mjesečnu književnu tribinu" posvećenu prof. dr. Valnei Delbianco. Uz Valneu Delbianco sudjelovali su kao predstavljači dr. Dubravka Dulibić-Paljar i dr. Boris Domagoj Biletić, a moderatorica je bila Vanesa Begić.
Valnea Delbianco diplomirala je 1979. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na odsjecima talijanistike i jugoslavistike, a diplomski rad s temom "Tin Ujević i Talijani" obranila je pod mentorstvom prof. dr. Mate Zorića.
- Na istom sam fakultetu pohađala poslijediplomski studij i magistrirala 1994. godine s temom "Hrvatska književnost u Italiji (primjeri iz 20. stoljeća)", pod mentorstvom prof. dr. Mladena Machieda, a doktorsku disertaciju Arturo Cronia (1896. – 1967.) utemeljitelj slavističkih i kroatističkih studija u Italiji obranila sam 2002. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, pod mentorstvom prof. dr. sc. Josipa Bratulića, kazala je Delbianco koja je govorila o svome iskustvu u pulskom dopisništvu Hrvatske televizije, te potom o svojoj sveučilišnoj karijeri, raznim projektima proučavanja kultura u doticaju, odnosno prožimanju, te govorila o kulturnim kontaktima hrvatskih i talijanskih književnika, prevođenju i ostalim književnim temama.
Vanesa Begić govorila je o njezinim knjigama "Razumjeti drugoga. Kroatističke i talijanističke teme" (u koautorstvu sa Sanjom Roić) i "Talijanski kroatist Arturo Cronia" (Zadar 1896 – Padova 1967), kao i o znanstvenim radovima, a dr. Dulibić-Paljar se detaljno osvrnula na njezinu knjigu "Razumjeti drugog", govoreći o znanstvenoj akribiji ove autorice i njezinom zanimljivom i opsežnom znanstvenom radu. Navela je brojne faze i etape njezina stvaralaštva.
Kako je rekao dr. Biletić vezano uz ovu knjigu "Uvodno pozornost plijeni rad 'Ilirska Sapfo Phillipa Lazea', dakle u središtu je pozornosti 'Polana Illyrica', Puljanka i Ilirka, novolatinska obrazovana i profinjena pjesnikinja iz 16. stoljeća, čiji se kratak život i skromna pjesnička ostavština sada afirmiraju u pogledu vrijednosti njezine poetike i u pogledu podrijetla".
Potom je predstavljanje nastavljeno konstruktivnom raspravom o brojnim fenomenima vezanih uz prožimanje kultura.