Zaštita temeljnog ljudskog prava, prava na život, pomoc osobama kojima su najmiliji stradali u prometu, konstanto preispitivanje prometne politike, zalaganje za novi pristup sigurnosti u cestovnom prometu te intenzivni nastavak edukacije i preventive mladih pocevši od vrtica do autoškola, uz poboljšanje cjelokupne prometne kulture, samo su neki od ciljeva Udruge obitelji osoba stradalih u prometu koji su istaknuti na godišnjoj skupštini održanoj u petak.
"Zalagat cemo se za izmjenu Zakona o sigurnosti u cestovnom prometu, Kaznenog zakona i da se uvedu županijski savjeti za sigurnost u cestovnom prometu uz obvezu izrade cetverogodišnjih županijskih i opcinskih planova s konkretnim zaduženjima i odgovornostima. Želimo da predstavnici naše udruge postanu clanovi za izradu i pracenje provedbe Nacionalnog programa za sigurnost u cestovnom prometu", istaknuo je novi predsjednik pulske udruge Nebojša Celica.
U zadnje dvije godine otkad je u Puli osnovana udruga, koja danas djeluje u cetiri županije i Gradu Zagrebu, broj clanova popeo se na 177, a, kako istice njen predsjednik, taj se broj nažalost povecava jer stradanja u prometu su gotovo svakodnevna. Udruga je otvorila besplatni broj telefona 0800-444-449 na koji se dosad javilo preko 500 obitelji kojima je pružena pravna i psihološka pomoc.
Uveli su nadzor sudskih rocišta, na kojima clanovi ove udruge prisustvuju prateci procese koji se ticu prometnih nesreca. Organizirali su peticiju za vece kazne vozacima, teškim prekršiteljima, s prikupljenih 22.500 potpisa koje su predali Saboru te uputili prijedlog Vladi za rješenje prometne problematike koji su nazvali Deset koraka do sigurne ceste. Nažalost, tijekom pripreme Zakona o sigurnosti cestovnog prometa Sabor nije usvojio niti jedan njihov prijedlog iako se oni temelje na provjerenim iskustvima skandinavskih zemalja, koje imaju najnižu stopu smrtnosti na cestama.
Jedan od najvažnijih projekata u podrucju edukacije pod nazivom Sekunda koja mijenja život provodi se diljem srednjih škola u Istri, a s buzetskom gradskom upravom dogovaraju da se upravo u ovom gradu pocne kao pilot-projekt primjenjivati novi pristup sigurnosti u cestovnom prometu po uzoru na norveški model, tzv. viziju 0, težnju k nula poginulih i nula povrijedenih osoba.
"Smrt na cesti nije samo obiteljska tragedija, vec i ogroman gospodarski, javnozdravstveni, demografski, psihološki gubitak za citavu zajednicu koji nadležne vlasti i citava zajednica trebaju prepoznati kao društveni problem i poceti ga rješavati", isticu u udruzi. Lani je Hrvatska bila u samom vrhu Europe po broju poginulih na cestama. Život je izgubilo 644 osoba, od kojih 134 pješaka, 48 biciklista i 127 motorista, a uz to je u nesrecama 4.029 osoba bilo teško, a 18.366 lakše ozlijedeno.