U punoj dvorani Sveučilišne knjižnice u Puli, nakon uvodne pozdravne riječi voditeljice Tijane Barbić Domazet, profesor Filip Zoričić održao je predavanje u kojem je kroz povijesni pregled govorio o povijesti hrvatskog jezika posebice dotičući se 50. obljetnice Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog jezika.
Aktualizirao je profesor taj događaj s Deklaracijom o zajedničkom jeziku koja je podigla dosta rasprave u javnom prostoru gotovo cijele bivše Jugoslavije. Prikazani su razni pogledi na Deklaraciju iz 1967. godine i događaji su joj prethodili i slijedili.
Istaknuo je Zoričić razlike hrvatskog i srpskog jezika kazavši kako su to slični jezici koji se gotovo po svom lingvističkom, ali i povijesnom razvoju razlikuju prikazavši publici zanimljive tekstove iz oba jezika.
Za njega je nedavna Deklaracija dobra jer je dobro raspravljati o jeziku, ali ne vidi cilj donošenja ovih odluka.
Smatra Zoričić kako je malim narodima jezik možda i jedini pravi preostali identitet i jako je važno da nosi ime naroda koji ga naziva po sebi, ističući time svoju kulturu i baštinu. Zoričić smatra da ova Deklaracija može vrijediti za 50 ili 100 godina, ali danas jako teško.
Dotaknuo se i važnosti institucije Matice hrvatske posebno u vremenu kraja 60-ih i početka 70-ih godina prošloga stoljeća.
- Godina 1967. je kao domino posljedično pokrenula nove događaje kao što je početak Hrvatskog proljeća potom, nizom političkih promjena, i Ustav 1974. koji je pak omogućio odvajanje iz federacije država, istaknuo je.
Predavanju je slijedila dinamična rasprava, a zaključak je bio obilazak vrijedne izložbe koju je pripremila knjižničarka Sonja Brhanić na kojoj je posebno zanimljiv original lista Telegram iz 1967. godine u kojem je objavljena Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog jezika. (V. B.)