Postojeći programi raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu moraju ostati temelj za njegovo davanje u zakup te ih i dalje moraju donositi jedinice lokalne samouprave, glavni je zaključak sastanka koji je okupio 70-ak poljoprivrednika Vodnjanštine i predstavnika Istarske županije. Skup su, nezadovoljni konačnim prijedlogom Zakona o poljoprivrednom zemljištu, dan uoči današnje saborske rasprave, organizirale vodnjanska Poljoprivredna zadruga i poljoprivredna udruga Agroturist.
Rovinjski agronom Enrico Cernecca naveo je da je Zakon iz 2008. za njih bio najnepovoljniji, a godišnji zakup hektara zemljišta bio je 2.280 kuna, što je mnogostruko više od prosječne cijene u Hrvatskoj. Neslaganje s prijedlozima Zakona izrazio je vodnjanski poljoprivrednik Sandi Chiavalon koji je rekao da propisi ne idu u prilog malom poljoprivredniku.
- Zakon o poljoprivrednom zemljištu bi trebao biti dugoročan i trajati barem 20 godina, a kod nas se zakoni i pravilnici stalno mijenjaju. Time država ne pridonosi ni povećanju nasada ni zapošljavanju. Ako se ovaj Zakon donese, onda je Vlada protiv istarskog poljoprivrednika, i tu se radi o lobijima uvoznika hrane da se stopira malog poljoprivrednika, rekao je Chiavalon te upozorio da će, ako se problemi nastave, i istarski poljoprivrednici ići u prosvjede.
Gradonačelnik Klaudio Vitasović je državnim institucijama već ranije uputio primjedbe na prijedlog Zakona, a zaključci posljednjeg skupa upućeni su Ministarstvu poljoprivrede i nadležnim institucijama.
- Mogu se složiti s time da se zemljišta ne prodaju, no nikako se ne slažem da se programi raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske stavljaju van snage jer su tu jedinice lokalne samouprave uložile veliki trud. Prihvaćeni su na općinskim i gradskim vijećima te su dobili suglasnost Ministarstva poljoprivrede, rekao je Vitasović.
Napomenuo je da je Grad Vodnjan nakon raspisanih dvaju natječaja dodijelio lokalnim poljoprivrednicima više od 470 hektara zemljišta na kojima već niču novi nasadi maslina i vinograda te je s poljoprivrednicima potpisano 289 ugovora o zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta. Više od tisuću hektara pak nije dodijeljeno jer je zbog postupka donošenja novog Zakona lani u siječnju Ministarstvo stopiralo provođenje novih natječaja. Postojeći programi moraju ostati temelj za davanje zemljišta u zakup i to na 50 godina, a davanje tog postupka u nadležnost Agenciji za poljoprivredno zemljište u Zagrebu za cijelu državu je neprihvatljivo, rekao je Vitasović. Postupak moraju, smatra, voditi jedinice lokalne samouprave.
Prema popisu stanovništva iz 2001., istaknuo je Antolović, Hrvatska je imala 3,2 milijuna hektara zemljišta, a prema popisu iz 2011. samo 1,2 milijuna hektara pa je dva milijuna hektara nestalo iz evidencije. Apelirao je na poljoprivrednike da se što prije upišu u ARKOD, temelj za poticaje EU-a. To mogu učiniti do 15. svibnja za razdoblje od 2014. do 2020 godine. Ako to sad ne učine, sljedeću priliku imat će tek 2021. (Petra LUKEŽ)