O kulturnom identitetu Bošnjaka u Istri

(D. ŠTIFANIĆ)
(D. ŠTIFANIĆ)

"Kulturni identitet nacionalne manjine Bošnjaka u Istri" naziv je knjige o integraciji bošnjačke nacionalne manjine autorice Aide Muradbegović koja je u subotu javno predstavljena u Gradskoj knjižnici Labin povodom obilježavanja 100. godišnjice od rođenja pjesnika, Mehmedalije Maka Dizdara, jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih autora 20.stoljeća.

- Posvećena je djeci i mladeži, da pomogne naraštajima bošnjačke nacionalne manjine razumjeti svijet u kojem odrastaju, kulturu i tradiciju iz koje potječu njihovi roditelji, bliža i daljnja rodbina i da nađu svoje mjesto u multikulturalnom društvu Istarske županije, kazala je autorica Muradbegović. Pisana je s ciljem da pomogne odgojiteljima i učiteljima u boljem razumijevanju djece i mladeži i da kroz različitost upoznaju karakteristike i posebnosti, prihvate i prime djecu s njihovom drugačijom kulturom, željama i drugačijim interesima, poruka je autorice Muradbegović.

Bošnjaci osjećaju RH kao svoju domovinu

Iste večeri predstavljena je i knjiga pod nazivom "Obrazovni, kvalifikacijski, gospodarski resursi Bošnjaka u Istarskoj županiji" grupe autora: Jusuf Šehanović, Senad Pršić i Mirela Čaušević. O knjizi su govorili predsjednik Sabora bošnjačkih asocijacija Hrvatske Mehmed Džekić te autori.

- Bošnjaci osjećaju RH kao svoju istinsku domovinu, materijalno i financijski nam RH pomaže da se integriramo s vjerom, kulturom, tradicijom i običajima u sredinu u kojoj živimo, a mlađe generacije se gotovo u potpunosti asimiliraju, izjavio je Džekić. "Na projektu smo radili dvije godine, teško prikupljajući podatke, ljudi su nas odbijali, bojali se i nisu bili spremni surađivati. Zato je uzorak anketiranih proveden samo na 201 osobi", istaknula je Mirela Čaušević.

U početku dolazili nekvalificirani radnici

- Kad je knjiga objavljena, ljudi kažu, i mi ćemo sudjelovati drugi put. Sad nismo znali što je to, o čemu se radi. Trebalo je iskreno odgovoriti na nekoliko osobnih pitanja, o obrazovanju, bračnom statusu, broju djece, vjeri, znanju korištenja računala i slično, jer je stvarna slika, važna za nas Bošnjake. U Istri od 208 tisuća stanovnika, živi šest tisuća i 146 Bošnjaka, najviše u Puli (2.011) i Labinu (914). Dalje po gradovima broj naglo pada, u Umagu (464), Vodnjanu (425), Raši (365), Poreču (326), Rovinju (295), Buzetu (220), Kršanu (217), Svetoj Nedjelji (168), Bujama (135) i Medulinu (115). U preostalim gradovima i općinama Istre, Bošnjaci se broje s dvije ili jednom znamenkom. Uvijek govorimo o podzastupljenosti Bošnjaka u javnom životu, a iz knjige je vidljivo da među Bošnjacima ima obrazovanih, sad već treća generacija završava fakultete. Projekt ćemo obnoviti za pet godina na većem uzorku i dobiti realniju sliku Bošnjaka u Istri. U početku su dolazili samo nekvalificirani radnici, i zapošljavali se u rudnicima, a danas završavaju fakultete, magisterije i doktorate, naglasio je predsjednik Nacionalne zajednice Bošnjaka Istre Senad Pršić.

Organizator promocije je Nacionalna zajednica Bošnjaka Grada Labina, a obje knjige izdane su u nakladi, Nacionalne zajednice Bošnjaka Istre. (Katarina ŠOŠTARIĆ-PERKOVIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter