Projektom "Odnosi s javnošcu za Centar za gospodarenje otpadom Kaštijun (CGO) u Istarskoj županiji" tijekom srpnja i kolovoza provest ce se istraživanje javnog mnijenja u Istri da bi se, stoji u službenom opisu projekta, utvrdila razina informiranosti te stavovi stanovnika o izgradnji CGO-a Kaštijun.
Projekt provode danski Ramboll, voditelji konzorcija, te hrvatska agencija za odnose s javnošcu Briefing komunikacije. Istraživanje koje ce voditi agencija za istraživanje tržišta Hendal sastoji se od anketiranja 500 gradana iz cijele Istre te organiziranje tri fokus grupe u kojima ce sudjelovati predstavnici lokalne i županijske vlasti, gospodarstvenika te nevladinih udruga i civilnog društva.
Fokus grupe na kojima ce se diskutirati o Kaštijunu sastaju se danas i sutra u pulskoj Komunalnoj palaci, ali bez prisustva novinara. Naime, Davor Huic, direktor agencije za odnose s javnošcu Briefing, kazao je da je takva praksa istraživanja koja se provode u EU-u te da ce javnost biti upoznata s rezultatima koji se ocekuju krajem kolovoza.
Kritike ne dovode projekt u pitanje
- U fokus grupe pozvane su sve interesne skupine, pa tako i Zelena Istra i gradanska inicijativu "Ne Kaštijun", no na naše žaljenje necemo cuti njihove argumente, a cilj je bio utvrditi stavove onakvi kakvi jesu, kazao je Huic.
Na upit što ce se dogoditi ako mišljenje vecine ispitanih bude protiv Kaštijuna, kazao je da ne želi spekulirati o rezultatima. Medutim, iz njegova je pojašnjenja jasno da nikakvih odstupanja u projektu nece biti te da Kaštijun ide dalje bez obzira na negativne kritike.
- Kaštijun je odobren, ima lokacijsku dozvolu i sve zakonske pretpostavke su zadovoljene. Vecina ljudi shvaca da je Kaštijun potreban i da su odluke donesene, a javna je rasprava provedena. Uostalom, mišljenje jedne skupine ne mora prezentirati stavove vecine, dodao je Huic.
Naime, ovo je istraživanje zapravo u službi stvaranja pozitivnog javnog mnijenja. Kako je kazao Huic, žele vidjeti što gradani misle o problemu gospodarenja otpadom na osnovu cega ce napraviti podlogu za izradu komunikacijske strategije za Kaštijun. Ona, pak, ima cilj povecanja razine prihvacanja projekta.
Iako, dakle, pozvane, Gradanska inicijativa "Ne Kaštijun" te udruga Zelena Istra, obje su odbile sudjelovanje jer ne vide smisao i bit tog istraživanja.
- Godinama ponavljamo primjedbe, pisali smo ih u nekoliko navrata tijekom javne rasprave i ponovljene javne rasprave, i sve su dostupne u pisanom obliku. Nije jasno zbog cega sada organiziraju ovo istraživanje, kazala je predsjednica Zelene Istre Dušica Radojcic.
Božo Bencic, koordinator Gradanske inicijative "Ne Kaštijun svoj je nedolazak opravdao teškom bolešcu jer upravo je na lijecenju u Italiji, gdje smo ga i kontaktirali telefonom. No, bez obzira na to, smatra da ovo istraživanje nema nikakvu težinu jer su s ispitivanjem mišljenja stanovnika Istre zakasnili najmanje tri godine.
Rezultati prema željama narucitelja?
- To je cista farsa, rekao je Bencic, a svoje je razloge pismeno uputio direktoru tvrtke Hendal Saši Popovcu uz molbu da se procitaju na sastanku fokus grupe.
Buduci da su narucitelji ovog istraživanja Europska unija i Istarska županija, Bencic smatra da postoji opravdana sumnja da rezultati budu onakvi kakve narucitelj traži. Telefonski nam je pojasnio da su razocarani ponašanjem EU-a jer su ocekivali da ce reagirati nakon što su ih upoznali sa svim pojedinostima.
- Županijski centar za gospodarenje otpadom se ne smije prema zakonu graditi u jako naseljenom podrucju, a u radijusu od pet kilometara od Kaštijuna živi trecina Istre - 80 tisuca stanovnika! Karte kojima raspolažemo, a koje nose pecat Istarske županije pokazuju da se na Kaštijunu nalaze 23 izvora pitke vode prve kategorije, tako visoku kategoriju imamo još samo u Butonigi, i nigdje drugdje. Tu je i pitanje turizma i rta Kamenjak ciju je zaštitu Europa financirala, a sad ta ista Europa daje novac da se on uništi. Europa je izdala Istru, kazao je.
Županijski centar za gospodarenje otpadom, podsjetimo, sufinancira se bespovratnim sredstvima dodijeljenim Hrvatskoj iz Instrumenta predpristupne pomoci (IPA), sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku ucinkovitost te sredstvima Županije za koje ce se koristiti kredit Europske investicijske banke (EIB). (Maša JERIN)