Susreti na dragom kamenu treci su dan svoj 35. edicije zapoceli jutarnjim izlaganjima u Svecanoj dvorani Tone Peruško pulskog Sveucilišta Jurja Dobrile. Izlaganja je trebao zapoceti akademik Tonko Maroevic ("Veliki majstor medu malim majstorima") koji nažalost nije mogao biti prisutan pa je ta uloga pripala dr. Vesni Girardi Jurkic koja je izlagala na temu "Istarske freske kao kulturalni religijsko-sociološki i komunikacijski medij srednjovjekovnog pucanstva". Girardi Jurkic je u svojoj sintezi istaknula važnost istarskih freski i postavila ih u širi kontekst europskog srednjovjekovnog kulturnog nasljeda.
Dr. Miroslav Bertoša za temu svog izlaganja "'Tegotna godišca" XV. Stoljeca: cuvstvo o životu i smrti" posudio je glagoljski grafit iz 15. stoljeca koji najbolje opisuje nesigurna i teška vremena istarskog covjeka u tom stoljecu. Bertoša se posebno zaustavio na freskama o kolu smrti kojih u je u Evropi pobrojano sveukupno 72.
- Cijelo 15. stoljece u Evropi bilo je predestinirano da zapleše u kolu smrti. Senzibilitet tog perioda najbolje je opisao Girolamo Savonarola koji je rekao da na život trebamo gledati kroz "naocale smrti". U mrtvackom kolu možemo prepoznati jaku socijalnu notu i društveni bunt koji se da išcitati iz same cinjenice da su, kako vladari pa tako i obican puk, svi osudeni na isti kraj, kazao je Bertoša.
Dr. David Mandic je svoje izlaganje "Jezik u Istri u kasnom srednjem vijeku" takoder posvetio glagoljaškim grafitima na istarskim freskama, no u službi proucavanja stanja jezika. Mandic je ustvrdio da se u ponekim grafitima (barem onih koji nisu napisani staroslavenskim idiomom) može pronaci pravi govorni jezik tog perioda. Darko Komšo i Željko Bistrovic su se nadovezali na Mandicevu temu te su u svom izlaganju "Novootkriveni glagoljski grafiti u Istri" predstavili sve one grafite koje su pronašli na freskama i koje uvaženi strucnjak Branko Fucic nije zabilježio.
Dr. Klara Buršic Matijašic je u izlaganju "Gradine u krajoliku istarskih fresaka" vodeci se primjerom Branka Fucica na freskama u crkvici sv. Marije na Škrilinah tražila tragove starih gradina. Krajolici na freskama u Bermu specificni su po tome što nisu povezani s biblijskom pricom, dakle ne opisuju krajobraz Isusova života, vec vjerno prikazuju istarske gradice smještene na brežuljcima.
U izlaganju podužeg naslova: "Istarsko srednjovjekovno zidno slikarstvo i arheologija - Nalazi fragmentarnih ostataka fresaka iz crkve sv. Marije Magdalene u Kostelu Petrapilosa", Ondina Krnjak je prisutnima predstavila nacin na koji su prikupljeni ti fragmenti, zatim tehnike restauracije i njihovo naknadno uklapanje u smislenu cjelinu.
Mr. Tatjana Bradara je u izlaganju "Stolno posude na istarskim freskama - Usporedba arheoloških nalaza s ikonografskim prikazima" komparirala materijalno nalaze srednjovjekovnog posuda s onim reprezentiranim na freskama koje se bave uglavnom temom posljednje vecere. Zadnje izlaganje bilo je ono dr. Brigitte Mader "Spasiti - otkriti - ocuvati: Anton Gnirs i istarske freske" u kojem je u kratkim crtama predstavila zaslužnog austrougarskog arheologa Antona Gnirsa i njegov rad u Istri.