"Vidim kako se svijet postupno pretvara u divljinu, čujem stalno približavanje groma koji će i nas uništiti, mogu osjetiti patnje milijuna, a ipak, ako pogledam u nebo, mislim da će se sve pravedno riješiti, da će i ova okrutnost završiti i da će se opet vratiti mir i spokojstvo". Ovim citatom iz Dnevnika Anne Frank, jednog od najpotresnijih svjedočanstava o progonima Židova tijekom Drugog svjetskog rata, jučer je u prepunoj pulskoj galeriji C8 nasuprot Dvojnih vrata otvorena međunarodna putujuća izložba "Anne Frank - povijest za sadašnjost", koja u Puli, nakon što je već obišla 40-ak zemalja i desetak hrvatskih gradova, ostaje otvorena do 3. veljače.
Solidarnost i tolerancija
Promičući solidarnost i toleranciju tematiziranjem holokausta, segregacije, mržnje i rata na 36 panela, izložba uz prateće povijesno-političke podatke u najvećem dijelu osvjetljava život židovske djevojčice Anne Frank i njezine obitelji s kraja Drugog svjetskog rata (amsterdamsko tajno skrovište, pisanje dnevnika, tragičan svršetak Anne i sestre u logoru…). No, izložba osvjetljava ponovne pojave nacističke ideologije u suvremenom svijetu i upotpunjena je originalnim hrvatskim panelima koji osvjetljavaju logore i zločine u NDH-u, te ratove 90-ih na području bivše Jugoslavije, uz ratne fotografije iz Slavonije, Srebrenice i Sarajeva, kao i priču o dnevniku koji je za opsade Sarajeva pisala djevojčica Zlata Filipović.
Poseban dio izložbe je i osmominutni film koji su pripremili vrijedni učenici OŠ Stoja (pisali su Anni Frank), s mentoricom prof. Ticijanom Benčić.
Edukativna snaga izložbe
Izložba je otvorena do 3. veljače u spomenutom prostoru Arheološkog muzeja Istre, a u sklopu organiziranih posjeta za učenike, šestero učenika pulske Gimnazije svakog će radnog dana u 10 i 11 sati biti vodiči odazvanim učenicima.
Hvaleći edukativnu snagu izložbe, za čina otvaranja izložbe publici su se obratili predstavnici organizatora izložbe: HERMES-a (Hrvatske edukacijske i razvojne mreže za evoluciju sporazumijevanja) i Kuće Anne Frank iz Amsterdama, kao i predstavnici suorganizatora pulske izložbe, Arheološkog muzeja Istre, pulske Gimnazije, Instituta Mediterran i pulske udruge Korak, čiji su maskirani članovi za performansa ukazali pismenim porukama na žrtve rasne, rodne, seksualne i druge oblike diskriminacije. U ime Grada Pule, dogradonačelnica Elena Puh Belci važnim drži uključivanje mladih u ovu vrijednu izložbu, a dožupan Miodrag Čerina naglasio je da se ovdje ne govori samo o progonu Židova, već svima onima koji su zbog nacije, vjere ili uvjerenja patili, kao i onima koji i danas pate.
- Zašto ponovno ova priča? Zato što i danas ljudi, djeca pate i ginu zbog različitosti, istaknuo je predsjednik Hermesa Tvrtko Pater. (Zoran ANGELESKI, snimio Dejan ŠTIFANIĆ)