Dvije nove izložbe mogu se razgledati u grožnjanskoj galeriji Fonticus - jedna pod nazivom "Numbers" Krešimira Sokola, slikara i kipara iz Rijeke, te samostalni likovni projekt "Purgatorij" Andreja Zbašnika iz Cabra.
Na otvorenju izložbe proteklog vikenda predstavio ih je voditelj Fonticusa Eugen Borkovsky. Sokol se ovaj put odlucio za grafite, pojam koji obuhvaca natpise na površini javnog prostora, najcešce na zidu.
- Mišljenje o grafitima je podijeljeno. Neki ga smatraju umjetnickim djelom, a neki vandalizmom. Sokol predstavlja novi likovni niz koji korespondira s grafitima. Tu je detalj u crvenoj boji, natpis "number", kao pseudonim autora, kojemu je dodana sjena koja stvara dojam reljefa. Radovi djeluju ekspresivno iako autor koristi samo crne, bijele i sive tonove. Na taj nacin potice nas na promišljanje o povijesnom trenutku. Ne možemo preskociti dogadanja kojima smo okruženi - od vulgarne domace predizborne kampanje do neposluha vladajucoj eliti na ulicama New Yorka, Atene, Londona, Bruxellesa ili Berlina. Ovdje u našem umjerenom provincijskom podrucju situacija je stabilnija, reakcije su umjerenije, ali polako raste nezadovoljstvo stanjem u ostatku države, kontinenta i svijeta. Grafit i ulicno slikarstvo još su jedan od nacina gradanske neposlušnosti. Sokol se ne koristi politickim parolama, vec uzima brojeve, objasnio je Borkovsky.
Zbašnik se pak odlucio za tri vrste predmeta - isprintane fotografije autoportreta obradene kompjuterom, role toaletnog papira i vrece za odlaganje smeca.
- Autor poštuje materijal i ne sakriva mu bit, ali role postaju stupovi, vrece za smece slikarski radovi, a portreti odrednice osobnog. Zbašnik obraduje oblicja sebe, kompjuterom redefinira ono što je oznaka identiteta - lice. Sve je oblikovao od jeftinog i prozaicnog materijala, cime poziva za razmišljanje o datostima koje opravdavaju zanimanje za umjetnicko djelo i umjetnost samu. Radi se zapravo o dokumentiranoj pobuni, kao što bezimeni studenti i obespravljeni protestiraju diljem svijeta bez lidera i bez politickog stava. No, imaju ideju emancipacije u društvo koje ih je ostavilo po strani. Na neki nacin Zbašnik problematizira nacin života kojeg uvodi kapitalizam u panici. Na pameti mu je prije svega tretman likovnog djela i njegovog autora, ciklus mu se dogada iz pozicije osobnog stanja u vremenu i lokaciji. Predstavio se ovim radovima na direktan nacin, skoro performerski; nije plasirao lice nepoznate osobe, vec nam je ponudio sebe. Nizom konzumeristickih totema dao nam je provokativnu igru smisla, rijeci su voditelja Fonticusa. (T. KOCIJANCIC, fotografije iz arhive Fonticusa)