Prekogranični projekt Kamen-most koji se provodi u sklopu programa EU-a, predstavljen nedavno u Sežani, obuhvaća kamen Krasa, Istre i Kvarnera, odnosno očuvanje kulturno-povijesne baštine vezane uz kamen poput kamenoloma, suhozida i fortifikacijskih gradnji te edukaciju o tehnikama eksploatacije, obrade i uporabe kamena. U sklopu tog projekta natjecao se i Nacionalni park Brijuni koji je za taj posao dobio zeleno svjetlo.
- Brijunski arhipelag pruža raznovrstan i slojevit pregled kulturno-povijesne baštine i krajobraza. Sudjelovanjem u ovom projektu NP Brijuni želi staviti naglasak vrijednosti vezane uz kamen koje do sada nisu bile istražene, kao što su suhozidne gradnje i kamenolomi, te ih valorizirati i adekvatno prezentirati, ističe Maja Bizjak Maretti iz službe za odnose s javnošću JU-a NP Brijuni.
Kako ističe Bizjak Maretti, kamenolomi su imali bitnu ulogu u povijesti brijunskog otočja. Još u antici brojne rimske građevine na otočju sagrađene su brijunskim kamenom, koji je bio poznat i cijenjen, a izvozio se u Veneciju, Anconui Ravenu za izgradnju palača i crkvi. Njegov trag može se pronaći i u Beču gdje je korišten za gradnju Burgtheatra (1888. godine). Iako napušteni, kamenolomi i danas čine karakteristične krajobrazne vizure otočja, kako oni velikobrijunski, hortikulturno uređeni početkom 20. stoljeća u ugodne šetnice, tako i oni na Malom Brijunu i Sv. Jerolimu, otoku koji svoj specifičan izgled duguje upravo eksploataciji kamena.
U sklopu projekta bit će izrađen digitalni katalog kamenoloma brijunskog otočja. Uskoro će biti postavljena poučna staza i šetnica o brijunskim kamenolomima i njihovim popratnim pojavama kako bi se predstavila vrijednost i značaj kamena za brijunsko otočje na Malom Brijunu, točnije na kamenolomu na Glavini.
- Na ovoj stazi posjetitelji će kroz specifičan krajobraz (spoj prirode i čovjekovog djelovanja) brijunskih kamenoloma uronjenih u mediteransku vegetaciju dobiti informacije o povijesti kamenoloma, načinu vađenja kamena, izvozu brijunskog kamena... U sklopu poučne staze očistit će se i osposobiti za posjet i tunel koji vodi do sjeverne obale Malog Brijuna gdje se nalaze pozicije za četiri topa. Riječ je o artiljerijskoj bateriji iz vremena Austrougarske. Ispod pozicija topova nalaze se ostaci tračnica koje su služile za opskrbu cijelog sustava te će na ovaj način posjetitelji moći kružnim putem, slijedeći tračnice, vratiti se do luke. U ovom kulturnom krajoliku iznimne vrijednosti posjetitelji će se upoznati sa značajem kamenoloma i velikoj ulozi koju je eksploatacija kamena imala na današnji izgled otočja. Poučna će se staza opremiti info-pločama, putokazima, klupama za odmor, koševima za smeće, a za siguran razgled tunela isklesanog u stijeni koristit će se zaštitne kacige i lampe, kaže Bizjak Maretti. (Cristian Bruno GALIĆ)
VIŠE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU