Čini mi se korisnijim pisati o jednom važnom dokumentarcu koji nas upozorava na stanje na Zemlji ovog trena nego o skandalima plavokosim ljepotica, pa bile one glumice i princeze. Ne znam može li vas ostaviti ravnodušnim rečenica iz austrijsko-njemačko-švicarskog doksa "Više od meda" Marcusa Imhoofa, koja se pripisuje Einsteinu, da nakon što ovaj planet ostane bez pčela, četiri godine potom nestaje i čovjek, budući da više od trećine svjetske proizvodnje hrane ovisi od njihovog oprašivanja! Da nije samo katastrofično ovo upozorenje, evo i statistike i podataka koji kažu da je u posljednjih pet godina širom svijeta izumrlo na milijune pčela, a možete ista upozorenja pročitati i na ovim stranicama od Istre do Dubrovnika.
Trgovci peluda
Tražeći odgovore, bolje reći uzroke i posljedice te katastrofe koja nam se sprema, redatelj Markus Imhoof sastaje se s ljudima na svim kontinentima čiji životi ovise o pčelama, a čije priče i iskustva potvrđuju ono što je Einstein prorokovao; od prvih idiličnih kadrova u švicarskim Alpama koje su još optimistična stvarnost meda i mlijeka zaštićenih crnih pčela, preko berlinskog istraživača
pčelinjeg mozga koji dokazuje da ova neobično važna životna kolonija ima emocije i osjećaje, pa priča o pčelama sve više poprima ljudski karakter. Tu je i kineski primjer gdje su ulogu pčela nakon Maove naredbe da se pobiju svi vrapci, jer štete urodima, nestalo i pčela u prehrambenom lancu pa njihovu ulogu oprašivača danas rade trgovci peluda ubranog na nekim drugim poljima, a sve završava upozorenjem, pa i svojevrsnom nadom, koja se pojavila iz Južne Amerike kada je iz brazilskog laboratorija "pobjegao" roj pčela-ubojica i dospio u pustinju Arizone.
Klonirana priroda
Što kažu sva ta iskustva? Svatko tko se drznuo mijenjati prirodni tijek života time je poremetio uloge svih onih koji na Zemlji imaju svoju misiju produžetka i opstanka vrste. Dok se umjereni i nezavisni Švicarci drže stare vrste i obiteljske tradicije, kapitalistička Amerika klonira prirodu da bi nezasitnom kapitalu davala sve više i više, a jedan od pčelara u nepreglednim nasadama badema (u Kaliforniji je 90 posto svjetskog uroda badema) kroz sliku pčela i drveća u cvatu vidi, čuje i osjeti miris svježeg tiskanog novca. Što znači da je to jedini i isključivi interes i da su pčele zapravo samo radnici koje treba maksimalno iskoristiti. (M. ĆURIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU