Vlada ce, ipak, i umirovljenicima koji su ostvarili mirovinu iz obaveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje omoguciti ponovni izracun mirovina. Rijec je o ljudima koji su vec otišli u mirovinu, odnosno o oko 1,2 tisuce umirovljenika, mahom žena.
Ti današnji umirovljenici 2002. godine, u vrijeme uvodenja II. stupa mirovinskog osiguranja, imali su izmedu 40 i 50 godina života. Iako nisu bili obavezni, dobrovoljno su odabrali izdvajati pet posto mirovinskog doprinosa u sustav kapitalizirane štednje, a njihove su mirovine niže no što bi bile da su ostali u sustavu generacijske solidarnosti.
Povoljniji iznos
Oko 1,2 tisuce umirovljenika koji mirovinu primaju iz sustava generacijske solidarnosti i kapitalizirane štednje u prosincu prošle godine ostvarilo je prijevremenu starosnu mirovinu iz I. stupa, odnosno generacijske solidarnosti u prosjecnom iznosu od 1.965,83 kune, dok su u sustavu kapitalizirane štednje prosjecno ostvarili 100 kuna mirovine.
Da ce Vlada toj grupi oštecenih umirovljenika pomoci, novina je. Naime, izmjenama i dopunama Zakona o obaveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima koji se još brusi Vlada namjerava svim buducim umirovljenicima koji nisu bili obavezni ulagati u kapitaliziranu štednju, ali su tu mogucnost izabrali, omoguciti da odaberu isplatu povoljnije mirovine, odnosno povratak u sustav generacijske solidarnosti ako im je izracun mirovine tako povoljniji.
No, grupa novih umirovljenika tim zakonskim izmjenama nije bila obuhvacena. U objašnjenju zakonskih izmjena, što ih priprema Ministarstvo gospodarstva, jasno stoji da je i korisnicima mirovina koji nisu bili obavezni, ali su se opredijelili za uplate u drugi stup, "potrebno omoguciti da im se mirovina ponovno odredi", i to samo na temelju odredaba Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO), odnosno u sklopu I. stupa mirovinskog sustava.
Rok 90 dana
Nakon što zakonske izmjene stupe na snagu, umirovljenici koji vec koriste mirovinu iz sustava kapitalizirane štednje moci ce u roku od 90 dana zatražiti odredivanje i isplatu mirovine prema ZOMO-u. U tom bi slucaju osiguravajuce društvo obustavilo isplatu mirovine korisniku s posljednjim danom mjeseca u kojem je podnesen zahtjev za odredivanje mirovine, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje donio bi rješenje o prestanku prava na osnovnu mirovinu i o ostvarivanju prava na mirovinu odredenu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.
"Tako odredena mirovina pripadala bi od prvoga dana sljedeceg mjeseca od mjeseca s kojim je osiguravajuce društvo obustavilo isplatu mirovine", stoji u planiranim zakonskim izmjenama. Osiguravajuce društvo bi, pak, sredstva s osobnog racuna korisnika prenijelo u državni proracun, umanjujuci ih za propisanu naknadu.