Građani su očito jako zainteresirani za izgradnju sekundarne kanalizacije jer su prezentacije projekta kojim je predviđena izgradnja sekundarne kanalizacijske mreže Pule putem bespovratnih sredstava EU-a na Velom Vrhu i Štinjanu bile dupkom pune, a rasprava žustra i živa.
"Pula sjever" i "Pula centar"
Naime, u sklopu nastavka projekta održane su prezentacije o dosad poduzetim aktivnostima te budućim koracima koji slijede. Brojne okupljene pozdravio je dogradonačelnika Robert Cvek, a na prezentaciji je sudjelovao i gradski pročelnik za prostorno uređenje, komunalni sustav i imovinu Giordano Škuflić, dok su o samom projektu govorili direktor trgovačkog društva Pragrande d.o.o. Igor Stari te rukovoditelj djelatnosti kanalizacije Robi Fuart.
Kako je pojašnjeno, područje MO-a Štinjan obuhvaćeno je projektom "Pula sjever" kojim je, pored naselja Štinjan, pokriveno područje Grada Vodnjan i Općine Fažana. U sklopu tog projekta grade se transportni kolektori i crpne stanice, od Puntižele preko Valbandona i Fažane do Peroja, vodosprema Pinezići i cjevovod Pinezići - Vodnjan te na kraju širi sekundarna kanalizacijska mreža, odnosno na mrežu spajaju novi korisnici sustava odvodnje u dijelovima naselja u kojima nema kanalizacije.
Pragrande d.o.o. u suradnji s Hrvatskim vodama, Vodovodom Pula d.o.o. i jedinicama lokalne samouprave paralelno provodi i aktivnosti za projekt "Pula Centar" kojeg čini uže gradsko središte s pripadajućim kvartovima te rubna ili prigradska naselja u kojima je moguće širiti mrežu kanalizacije, a to su Veli Vrh, Padulj, Šijana, Monte Giro, Ilirija, Valdebek, Busoler, Monte Serpo, Valmade, Šikići, Škatari i Jadreški
- Riječ je o veoma složenim projektima s jasno određenim hodogramom aktivnosti koje treba poduzeti i na tome se do sada intenzivno radilo. Njima Pula dobiva oko 40 kilometara nove kanalizacijske mreže, a prema posljednjim izračunima 1.300 novih domaćinstava trebalo bi napokon dobiti kanalizaciju. Što se pak tiče ekonomskog aspekta, važno je istaknuti da će većina sredstava financirati sredstvima Europske unije, odnosno od 70 do 75 posto, potom sredstvima države od 17 do 20 posto, a udio financiranja Grada Pule iznosit će tek od osam do deset posto, pojasnio je Stari. (Borka PETROVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU OD ČETVRTKA