Glavni državni odvjetnik Mladen Bajic ustvrdio je u srijedu da bi Državno odvjetništvo, da je prije dobilo alate kakve mu je dao novi Zakon o kaznenom postupku, i ranije odlucnije krenulo u obracun s organiziranim kriminalom i korupcijom.
Podnoseci u Saboru izvješce o radu državnih odvjetništava u 2010., porucio je da je podrucje suzbijanja korupcije i organiziranog kriminala najvece promjene doživjelo upravo nakon donošenja novog ZKP-a sredinom 2009., kojim je na državne odvjetnike prenesena istraga te pribavljanje dokaza.
- To je i odgovor na sva pitanja zašto je od 2009. došlo do bitnih pomaka, posebice u borbi protiv najtežih oblika kriminala i korupcije. Uvidi u spise Državnog odvjetništa pokazuju da smo to pokušavali i ranije, ali bezuspješno jer nismo imali odgovarajuce alate, rekao je.
U izvješcu stoji da je USKOK u 2010. imao 1.101 kaznenu prijavu, od kojih su se 152 odnosile na kaznena djela organiziranog kriminala, a 925 za korupciju. Navodi se i da je u 2010. smanjen broj prijava (za 1,5 posto), ali da je u znatnom porastu broj i težina najtežih oblika kaznenih djela korupcije, pri cemu su najcešce zlouporabe položaja i ovlasti službenih osoba, odnosno državnih dužnosnika na raznim razinama.
Sudovi su za kaznena djela organiziranog kriminala u 2010. donijeli ukupno 305 presuda, od cega 286 osudujucih, 15 oslobadajucih i pet odbijajucih - uspješnost postupanja USKOK-a u tim predmetima je 93,7 posto osudujucih presuda, od cega su 90 posto zatvorske kazne. U odnosu na korupcijska kaznena djela, sudovi su donijeli 156 presuda, od cega 141 osudujuca i 15 oslobadajucih.
Bajic je napomenuo da su kod korupcijskih kaznenih djela u 2010. u vecoj mjeri izricane sigurnosne mjere, poput oduzimanja nezakonito stecene imovine - sigurnosne mjere izrecene su protiv 65 osoba, dok je za 22 osobe oduzeta imovinska korist. "Zamrznuta" imovina krece se oko 51 milijun kuna, dok je sudskim odlukama oduzeto 32,7 milijuna kuna i 118 tisuca eura, kao i nekretnine.
Što se tice strukture kriminaliteta u 2010., Bajic je rekao da kaznena djela protiv života i tijela sudjeluju s 3,1 posto prijavljenog kriminala i ona su otprilike na istim razinama kao što je to bilo i ranijih godina - bilo je 25 teških ubojstava i 32 ubojstva, te 11 pokušaja teških ubojstava i 127 pokušaja ubojstva.
U ukupnoj masi kaznenih djela najzastupljenija su ona vezana uz zlouporabu droga, ali je najveci broj prijava podnesen za najneopasniji oblik tog kaznenog djela, odnosno posjedovanje lakih droga.
Bajic je rekao da Državno odvjetništvo u odnosu na posjedovanje uglavnom primjenjuje institut neznatne društvene opasnosti i umjesto kaznenog pokrece prekršajni postupak.
Naglasio je, naime, da bi kazneni progon, posebno maloljetnika ili mladih punoljetnika, u tom smislu donio vecu štetu nego korist, ali i istaknuo da nije rijec ni o kakvoj dekriminalizaciji lakih droga.
Lesar: Gdje su kaznena djela na štetu radnika?
HDZ je najavio da ce, uz prihvacanje Bajicevog izvješca, Saboru na donošenje predložiti zakljucak s pozivom DORH-u da sprijeci curenje podataka iz istraga u medije, što u toj stranci smatraju udarom na temelje pravosuda i pravne sigurnosti gradana.
Salapic je naglasio da su glavni državni odvjetnik i DORH, za razliku od, kako je rekao, aktualne vlasti, uvijek imali potporu HDZ-a, pa i kada je istraga došla pred vrata te stranke i nekih njezinih bivših celnika.
Na problem curenja podataka iz istraga upozorio je i Furio Radin (Klub nacionalnih manjina), nužnim ocijenivši da DORH i Ministarstvo pravosuda nadu nacina kako obilježiti te tajne dokumente da bi se otkrili svi oni koji te podatke dostavljaju medijima.
Hrvatski laburisti Bajicevu su izvješcu zamjerili izostanak iscrpno obradenih poglavlja vezanih uz kaznena djela na štetu rada, radnika, kolektivnih ugovora te mirovinskog i zdravstvenog sustava, kao i ona iz stecajnih postupaka.
- Zabrinjava me ono što se dogadalo u tvrtkama prije pocetka stecaja, rekao je Dragutin Lesar (Laburisti) navodeci za primjer Kamensko, Dalmacijavino, Bilokalnik i druge.
Naglasio je da su radnici cesto godinu-dvije prije otvaranja stecaja upozoravali na nezakonitosti i podnosili prijave, te pokušavali ukazati da se iz tih tvrtki isisava novac.
- Zašto se to podrucje vec treci put zaredom izbjegava u izvješcu, upitao je Bajica, od kojega traži i odgovor što je s aferama za koje se zna da su se dogodile kriminalne radnje, ali ne i tko je u njima bio "s druge strane", navodeci za primjer slucaj Daimler.
Milorad Pupovac (SDSS) smatra, pak, da bi nadležna ministarstva trebala napraviti analizu kako to da je za 7 milijardi kuna porastao iznos koji potražuju oštecene osobe zbog kršenja prava iz podrucja rada.
Zanima ga i zašto DORH po službenoj dužnosti ne vodi više postupanja protiv zlocina iz mržnje i govora mržnje, kao što su uzvici na stadionima te neke poruke na javnim skupovima.
Za Damira Kajina (IDS) hrvatski je pravni standard iznad pravnih standarda Italije, Velike Britanije, Njemacke, Austrije jer, kako je rekao, tamo nema šanse da se uhite prvi ljudi države.
- Ljudi u državnom odvjetništvu na neki su nacin izbor hrvatske politke, no volio bih kada bi bili maksimalno neovisni, ocijenio je Kajin, iznijevši prijedlog da se i državni odvjetnici biraju neposredno kao i saborski zastupnici.
- Ne želim da ljudi u hrvatskom pravosudu razmišljaju što od njih ocekuje hrvatska politika, porucio je.
Nada Turina-?uric (HNS) porucila je DORH-u da ce ih "zdušno podržavati" u svemu što ce poduzimati da se predmeti rješavaju najvecom mogucom brzinom, kao i da država pomogne rješavanju kadrovskih, materijalnih i drugim problema u tužiteljstvu.
Izvješce je u ime SDP-a podržao Josip Leko, ali, kao i vecina drugih klubova, zamjerio što Sabor u 2012. raspravlja o izvješcu za 2010.