Novi veliki potencijal je pulski vojni aerodrom

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Iako je, po tvrdnjama tvrtke Brijuni rivijera, natjecajnu dokumentaciju preuzelo 20-ak potencijalnih investitora, interesa za gradnju turistickih kapaciteta na Hidrobazi i u Pineti zasad nema. Otkrio je to na aktualnom satu Županijske skupštine nacelnik Uprave Istarske županije Valerio Drandic.

On i zamjenik župana Vedran Grubišic su, u odsutnosti župana zbog zdravstvenih razloga, odgovarali na vijecnicka pitanja. Drandic je Marinu Roceu (HDZ), koji je i postavio pitanje o projektu "Brijuni rivijera", odgovorio da je interesa bilo jedino za gradnju nautickog centra na lokaciji Sveta Katarina-Monumenti.

Vladajucima je još jedna bivša vojna lokacija na Puljštini zanimljiva za razvoj. Drandic je, odgovarajuci na pitanje Alide Perkov (IDS/HNS) o prijenosu vojnih objekata na pulskom vojnom aerodromu, rekao da je to novi veliki potencijal nakon Brijuni rivijere. Kazao je da se vojna zracna luka seli iz Pule, da u njoj više uopce nema aviona, vec se samo još cuvaju objekti. Po njemu bi vojni objekti trebali prijeci u vlasništvo civilne zracne luke, ali istice da je nepoznanica kada ce se vojska odreci svojih nekretnina.

Spomenuo je projekte, poput servisiranja putnickih aviona, obavljanja kargo prijevoza, otvaranja pilotske akademije, koji bi potencijalno bili zanimljivi za realizaciju na vojnom aerodromu.

Vladu Ivetica (Nezavisna lista Plinija Cuccurina) zanimalo je kada ce poceti gradnja nove pulske bolnice, na što mu je Grubišic odgovorio da objavu natjecaja za gradevinske radove ocekuje u svibnju, a pocetak radova na jesen. Kazao je da je bi Vlada, po njegovim saznanjima, vec na iducoj sjednici trebala dati zeleno svjetlo za raspisivanje natjecaja za kreditna sredstva.

Ivetic ga je pitao i ima li ikakvih saznanja što je s decentralizacijom zemlje koju je obecavala Kukuriku koalicija, buduci da se, po njemu, ona ne vidi iz predloženog državnog proracuna. Grubišic je rekao: "Ozbiljna decentralizacija bi trebala poceti u rujnu, kao što su vladajuci i najavili".

Prosvjed mljekara potaknuo je Nenada Boršica (HDZ) da upita što se po tom pitanju zbiva u Istarskoj županiji. Grubišic je odgovorio da je Županija u kontaktu kako s proizvodacima, tako i s otkupljivacima. Namjera im je, rekao je, financijski pomoci i jednima i drugima, ali nije precizirao s koliko novca. Tedi Chiavalon (IDS) je pak rekao da Klub zastupnika IDS-HNS daje punu podršku predstavnicima Županije u razgovorima s mljekarima. Smatra da bi, iako u proracunu nema sredstava, trebalo pronaci nacin za financijsku pomoc istarskim mljekarima.

Optimistican je bio Grubišic odgovarajuci na pitanje o stanju u istarskoj vodoopskrbi, što je zanimalo Dragana Filipovica (IDS). Priznao je da je zbog suše stanje nepovoljno, ali je rekao da u Županiji vjeruju da ce se proljetnim kišama napuniti izvori i akumulacije za turisticku sezonu. Kazao je pritom i da su izvori u Istri na 20 posto kapaciteta. (Bojan ŽIŽOVIC)

 


Podijeli: Facebook Twiter