Novi predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) najvjerojatnije će biti Vladimir Kristijan, dosadašnji direktor Sektora gospodarstva u Erste banci.
Naši izvori tvrde da bi Kristijan mogao biti imenovan na čelo HBOR-a već u petak na sjednici NO-a. Kažu da je on Vladin izbor, da je u ponedjeljak razgovarao i s premijerom Milanovićem te ističu da je jedino moguće da on u zadnji trenutak odbije to imenovanje. Ipak, službenu potvrdu u Vladi nismo uspjeli dobiti, a do samog Kristijana jučer nije bilo moguće doći.
Ipak, gotovo je sigurno da bi on već na kraju mjeseca na tom mjestu nakon 21 godine trebao zamijeniti Antona Kovačeva, najdugovječnijeg dužnosnika u Hrvatskoj, koji je na čelu HBOR-a od 1. lipnja 1993. godine. O njegovoj smjeni spekuliralo se još od dolaska Kukuriku koalicije, za nju se među članovima Vlade najviše zalagao ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, ali je s druge strane Kovačev od početka imao zagovornike u bivšem potpredsjedniku Vlade Radimiru Čačiću i bivšem ministru financija Slavku Liniću.
Međutim, nakon što je smijenjen pomoćnik ministra financija Branko Šegon, jer je njegova tvrtka Facta Vera podigla kredit u HBOR-u, postalo je jasno da će se Kovačev teško održati na toj poziciji, unatoč tome što je zadržao Linićevu podršku, pa je sam objavio da se povlači nakon isteka mandata.
Još je zanimljivije da u Saboru nitko nije imao primjedbi na izvješće o radu HBOR-a za 2013. godinu, koje je prethodno podržala i Vlada.
Promjene na čelu HBOR-a nisu jedina novost koja slijedi razvojnoj banci. Na stranicama Ministarstva financija objavljen je prijedlog izmjena zakona o toj banci, koji osim povećanja temeljnog kapitala sa sedam na deset milijardi kuna donosi novosti koje daju veće ovlasti Vladi. Tako će HBOR ubuduće imati tri člana Uprave, a njih će predlagati Vlada, odnosno Nadzorni odbor ih neće moći imenovati bez prethodne suglasnosti Vlade.
Broj članova NO-a smanjuje se sa sadašnjih deset na devet, a u objašnjenju zakona piše da je logično da NO ima neparan broj članova, da ne bi došlo do blokade u donošenju odluka ako se nadzornici podjele u tabore od po pet članova. Zanimljivo je da je NO HBOR-a do dolaska Kukuriku koalicije na vlast imao devet članova te da je sadašnja Vlada broj ministara u NO-u povećala sa pet na šest, ne bi li tamo sjedio i ministar regionalnog razvoja Branko Grčić.
Mjesto u NO-u izgubio je sada predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Barilović, čijem se imenovanju na čelo Komore najviše protivio ministar Maras. Postoji mogućnost i da, između ostalih, baš Maras postane predsjednik NO-a HBOR-a jer ta funkcija više neće automatski po zakonu pripadati ministru financija, nego će Vlada predsjednika NO-a birati među ministrima koji ulaze u NO. Obvezni njegovi članovi su ministri financija, gospodarstva i regionalnog razvoja i europskih fondova, a preostala tri Vlada bira među pet ministara - turizma, obrta i poduzetništva, poljoprivrede, zaštite okoliša i prometa i infrastrukture.
Uz to, HBOR više neće moći odobravati plasmane veće od sto milijuna kuna bez odobrenja Vlade. Razlog za povećanje temeljnog kapitala na deset milijardi kuna je jačanje podrške velikim izvoznim poslovima, što je navedeno kao jedna od mjera Akcijskog plana podrške izvozu 2014. - 2015., navodi se u objašnjenju zakona. (J. MARIĆ/NL)