Iznimno obimna, posljednja Nova Istra za 2015. netom je ugledala svjetlo dana u dvobroju 3/4, a urednik je dr. Boris Domagoj Biletić. Ovaj časopis Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika koji izlazi već dvadeset godina, u ovome broju donosi brojne raznolike temate.
Nakon rubrike posvećene sjećanju na Paju Kanižaja i Nikolu Kraljića, tu su prigodni tekstovi Stjepana Čuića, odnosno Božidara Petrača o 25. obljetnici Istarskog ogranka DHK-a i 20 godina Nove Istre, slijedi rubrika posvećena suvremenoj književnosti s uradcima Zvonka Kovača, Milka Valenta, Tomislava Domovića te istarskih autora, žminjske poetese Nade Galant i pulsko-labinskog književnika Daniela Načinovića, koji je prisutan hrvatsko-engleskim haiku uradcima.
Raznoliki eseji
Hrvatska književnost u susjedstvu bila je tema 12. Pulskih dana eseja, a ovdje su zastupljeni radovi s toga izdanja dana eseja održanog prije dvije godine.
Ugledna prevoditeljica Ljiljana Avirović pozabavila se prijevodima eseja u svjetlu najnovijih teorija, a Milan Bošnjak pričanjima fra Joze Župića. Tema rada Valnee Delbianco su talijanska čitanja hrvatske ranonovovjekovne književnosti. Potom su tu eseji Željka Ivankovića "Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini", Zvonka Kovača "Nova međukulturalna književnost?", Željke Lovrenčić "Poezija Doroteje Zeichmann Lipković" i Antuna Lučića "Otisnuća u književnu baštinu".
Tema zanimljivog rada Jelene Lužina je "Hrvatska književnost na makedonskoj ćirilici", dok se Zoltan Medve osvrće "S ratišta prema otoku". Pjesništvo Krešimira Šege tema je eseja Šimuna Muse, dok se Milorad Nikčević posvetio "Panoramskom pregledu hrvatskih i crnogorskih književno-kulturnih veza". O "Književnom hrvatskom proljeću u Sarajevu i BiH" piše Mile Pešorda, a Milorad Stojević pozabavio se Francom Rotterom.
Tema eseja Đurđe Strsoglavec je "Stari 'dugovi' i recentni naslovi", a Đuro Vidmarović piše o posljednjim pjesnicima Hrvata u Boki kotorskoj. Dva eseja donosi Sanja Vulić – o književnostima Hrvata u Mađarskoj te o hrvatskoj književnosti u Slovačkoj i Moravskoj.
"Crtice o otočnoj naravi hrvatske književnosti u Vojvodini" tema je rada Tomislava Žigmanova. Od stranih pisaca u rubrici Novi prijevodi zastupljeni su Patrick Modiano, Walter Rheiner i Gaetano Longo, a Gorana Starčevića prisjetio se Janko Rožič. Tu je i rubrika "Hrvati i Ukrajinci" gdje Oleg Hirnyk piše na temu "Od kolonijalizma do neovisnosti".
Žarko Paić u svome radu postavlja u pitanje mogućnosti razračunavanja metafizičkoga mišljenja i moći tehnosfere, a tema njegovog rada je "Kierkegaard i moć tehnosfere". Studije, oglede i zapise potpisuju još Michael Pauen, Harald Welzer, Božica Zoko i Miroslava Tušek, a kritičke pristupe i osvrte Ivan J. Bošković, Ivica Matičević, Božica Pažur, Nevenka Nekić, Darija Žilić i Andrea Zorka Kinda-Berlaković.
U ovome je broju objavljeno i obrazloženje za nagradu "Zvane Črnja" koju je te 2014. godine dobio Pavao Pavličić, a motivaciju potpisuje Vinko Brešić.
O Tugomilu Ujčiću
Zvane Črnja je prije trideset godina objavio tekst o manipulaciji s hrvatskim prezimenima u Istri, a koji je ovdje ponovno objavljen. Repertoarom talijanskih dječjih pjesama u Šišanu početkom 20 stoljeća pozabavila se Ana Debeljuh. U tome tekstu se navode sve dječje pjesme, igre, brojalice, zagonetke, uspavanke i molitve prikupljene od siječnja do travnja 2013. po sjećanju starosjedilaca (romanske komponente stanovništva) na području Šišana. One su pisane velikim dijelom na talijanskom jeziku, te istomletačkom i šišanskom istriotskom dijalektu, a za potrebe ovoga rada autorica ih je prevela na hrvatski. Boris Domagoj Biletić piše o Tugomilu Ujčiću, profesoru i piscu, svestranom svjedoku vremena. Ujčić (1906.-1995.), pjesnik, dramatik, prosvjetni radnik i publicist objavio je brojna djela, a gotovo cjelokupna tematika njegova stvaralaštva povezana je s Istrom. (Vanesa BEGIĆ)