Nedugo nakon dvobroja ½ za 2016. godinu, objavljen je i obiman dvobroj ¾ časopisa za književnost, umjetnost i kulturu Nova Istra.
Ovaj dvobroj počinje sjećanjima na uvažene kolege i književnike koji su preminuli krajem prošle godine, a to su Ante Stamać (1939.-2016.) i Branimir Bošnjak (1943.-2016.).
U rubrici Suvremena književnost svoje nove uratke predstavili su Božica Jelušić, Igor Šipić, Biserka Težački Kekić, Franjo Džakula, Tomislav Milohanić, Miroslav Pelikan, Dražen Zetić i Marija Dejanović.
Mouthquake
Potom slijedi rubrika posvećena novim prijevodima gdje su predstavljena djela Georgesa Bernanosa u povodu 800. obljetnice utemeljenja Dominikanskoga reda, poznatog, ali ne i u nas talijanskog književnika Vitaliana Brancatija, mađarskog autora Wiktora Woroszylskog, a Natalija Grgorinić i Ognjen Rađen predstavili su ulomke iz romana Daniela Allena Coxa iz Montreala "Trusna usta", kanadskog književnika iz Quebeca koji je protekloga ljeta boravio u književnom svratištu Zvona i Nari.
- "Mouthquake je roman u kojem do izražaja dolaze sve važne odrednice Danielova spisateljskog identiteta. Kao i sam pisac, glavni lik romana pati od mucavosti i kroz tekst zapravo tu svoju mucavost izgrađuje kao izvor vlastite snage. Izlomljena narativna struktura priče, poglavlja sastavljena od ponavljanja riječi na pojedina slova, kao npr. "m" ili "e", dočaravaju ritam jezika koji se muči biti izgovoren, baš kao što se svaki pisac muči izraziti sebe i svijet u jeziku i jezikom. Ovo je roman o komunikaciji, narator mucavac šalje svoju izlomljenu poruku u svijet, a dočekuje ju Erik, gluhi ljubavni, koji je drugi važan lik, ističu Grgorinić i Rađen.
"Duhovni poziv" Claudie Voncina prevela je pak Monica Kmet. Claudia Voncina iz talijanske Gorice diplomirala je na Sveučilištu u Trstu i nastavnica je u gimnaziji u Gorici, dobitnica brojnih priznanja za prozu.
Središnja tema ovoga broja je Gabriel Garcia Marquez, a o njegovom stvaralaštvu piše niz autora u prijevodu Željke Lovrenčić. "I život i djelo Gabriela Garcije Marqueza veličanstveni su. U njima se isprepliću njegov stvaralački dar i životna snaga koji, bez sumnje, nisu dio fikcije, već stvarnosti koju tvore blistava ljepota jezika, dinamična zbivanja kojima je bio izložen u svakodnevnom
Životu, njegova osobnost i ophođenje s drugim ljudima", napisao je Ciceron Florez Moya. Dasso Saldivar piše pak da Marquez na vrlo osoban način preuzima utjecaje mnogih svjetskih književnih djela: Odiseje, Biblije, Tisuću i jedne noći, Kralja Edipa, Amadisa iz Gaule, Dnevnika kugine kuće, Kuća sa sedam zabata, Stoljeća svjetala, Pedra Parama, djela kroničara Indija, knjiga Kafke, Faulknera, Joycea, Virginije Woolf i onih samoga Borgesa.
Harold Alvarado Tenorio naglašava da je glavni događaj u "Sto godina samoće" usamljenost, a Pedro Cuadro Herrera naglašava da je puno godina "Ljubav u doba kolere" bila najromantičnija knjiga latinoameričke književnosti.
Renson Said pak ističe da je Marquez u "Sto godina samoće" "Tradicionalan i moderan, lokalan i univerzalan, imaginaran i realističan".
Bogate su i zanimljive studije, ogledi i zapisci, gdje se predstavljaju Žarko Paić "Mahnitost i estetika", "Ivo Runtić "Mostom preko Zida", "Božica Zoko "Nemoj mi na zlo pristajati (: Zrinski i Frankopani)", Vlasta Markasović "Dragotinsko svetište Blažene Djevice Marije u romanima Adama Rajzla" i Maja Profaca "Predodžbeni prostori".
Cukon i Berto Črnja
U rubrici posvećenoj zavičaju, Nada Galant piše o dr. Anti Kresini, ističući da je vrlo važan, gotovo nezaobilazan njegov rad na takozvanoj Zagrebačkoj Bibliji koja je doživjela brojna izdanja. Kresina je sudjelovao u hrvatskome prijevodu i napisao uvode i napomene uz Petoknjižje, Povijesne i Proročke knjige Staroga zavjeta te objavio biblijsku literaturu. "Uz to napisao je znatan broj znanstvenih radova od kojih mu mnogi nisu objavljeni; odgojio je mnoge naraštaje studenata, prenijevši im svoju želju za znanjem i naukom, i bio je duhovni odgajatelj mnogima, a njegova se predavanja pamte i danas".
Neven Sesardić napisao je pak prilog "Kako biti čovjek u teškim vremenima: Berto Črnja (1923.-2016.), a Filip Zoričić bavi se životom i djelom Ivana Cukona, istaknutog borca za prava istarskih Hrvata, odvjetnika, novinara i političara.
U kritičkim pristupima i osvrtima predstavljene su knjige Nevenke Nekić "Jaka", Miljenka Jergovića "Sarajevo, plan grada", Vesne Ujčić "Voknajce moga ditinstva", Josipa Celića "Pag kroz rukopis Gjure Szabe" i Slavena Bertoše "Barban i mletački Loredani".
Glavni urednik časopisa u izdanju Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika je dr. Boris Domagoj Biletić. (Vanesa BEGIĆ)