"Pravopis hrvatskoga jezika što su ga izradili znanstvenici Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) dovršen je, slijedi tek završno 'ušminkavanje' da bismo ga 15. travnja mogli predstaviti javnosti, s uvjerenjem da je riječ o odličnom i uspješnom pokušaju objedinjavanja svih dosadašnjih pravopisnih rješenja", ističe ravnatelj IHJJ-a dr. sc. Željko Jozić.
- Pravopis će biti na internetu, bit će javno dostupan i besplatan i želimo ga podastrijeti stručnoj i široj javnosti na ocjenu i mišljenje, najavio je ravnatelj Jozić u razgovoru za Hinu povodom skorog predstavljanja toga pravopisa u Hrvatskome državnom arhivu. Objasnio je da je znanstvenicima Instituta misao vodilja bila da pravopisna rješenja budu znanstvena i utemeljena na načelu sustavnosti i tradicijskome načelu, odnosno ukorijenjenosti u hrvatskoj pravopisnoj tradiciji.
Jozić je svjestan toga da će uvijek biti onih koji će imati primjedaba, ali isto tako zna da većina ljudi smatra da je upravo Institut mjerodavna ustanova za jezična pitanja. Napomenuo je da je, kada je riječ o pravopisu, hrvatski jezik u situaciji u kojoj nije ni jedan drugi europski jezik budući da je od početaka modernoga pravopisanja, odnosno od pravopisa Ivana Broza iz 1892. godine, do danas bilo više od 70 pravopisnih izdanja, od toga više od 20 izdanja samo u zadnja dva desetljeća.
I dok imamo jedan pravopis odobren za osnovne i srednje škole, nemamo pravopisa koji bi bio odobren ili preporučen na opće nacionalnoj razini, za što, objasnio je Jozić, ne postoje ni uvjeti jer nema zakona o javnoj uporabi hrvatskoga jezika, čije donošenje Institut podržava.
"Ako naš pravopis prihvate struka i javnost, on se neće moći propisati na razini Republike Hrvatske dokle god nema zakona, ali koji ne bi bio restriktivan u smislu u kojem ga neki pokušavaju prikazati, odnosno kao 'jezičnog policajca'", kaže Jozić.
Uz ocjenu da se pravopisno pitanje ipak prenaglašava, Jozić je istaknuo kako se propuštaju raditi mnogo važnije stvari, kao što su povijesna gramatika i povijesni rječnici što nismo 'iznjedrili' u dva desetljeća samostalnosti. Zato nam je, zaključio je Jozić, bila želja da napokon zaključimo pravopisno pitanje jer će ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju (EU) hrvatski jezik postati 24. službeni jezik EU-a i to će mu biti do sada najveće međunarodno priznanje. (Hina)