Iako novi Kazneni zakon, koji stupa na snagu 1. siječnja iduće godine, predviđa zamjenu kazni do šest mjeseci zatvora i novčanih kazni radom za opće dobro na slobodi, u razradi te mogućnosti zakonodavcima se potkralo niz nelogičnosti što bi mogle ugroziti provedbu te mjere kojoj je cilj rasteretiti zatvorski sustav. Na savjetovanju sudaca o novinama iz Kaznenog zakona RH sudac Vrhovnog suda RH Damir Kos upozorio je na te probleme. U zakonskim odredbama što propisuju "rad za opće dobro na slobodi" navedeno je kako će sud tom mjerom zamijeniti kaznu do šest mjeseci zatvora što donekle dovodi u pitanje mogućnost izricanja "uvjetne osude".
- Uporabljena je sintagma "sud će" što znači obligatornost, pa ostaje nejasno može li sud u odnosu na ovu kaznu primijeniti uvjetnu osudu, upozorava sudac Kos podsjećajući kako prema novom zakonu sud mora obrazložiti zašto šestomjesečnu zatvorsku kaznu neće zamijeniti radom za opće dobro na slobodi.
- To se može dogoditi ukoliko sud zaključi da se svrha kažnjavanja neće postići bez oduzimanja slobode. No, odluka o tome mora biti detaljno obrazložena, objasnio je sudac Kos. Nije mu jasno zašto se dan zatvora zamjenjuje sa "samo" četiri sata rada za opće dobro.
- U situaciju kada radno zakonodavstvo poznaje osamsatno radno vrijeme pitanje je čime se zakonodavac rukovodio kada je jedan dan oduzete slobode kod kazne zatvora izjednačio s četiri sata rada u okvirima rada za opće dobro. U novom Kaznenom zakonu propisano je tako i da rad za opće dobro ne smije trajati duže 1.440 sati, a može ga se, ponovno uz detaljno obrazloženje suda, izreći i za kazne zatvora u trajanju od šest mjeseci do godine dana. (Ana RAIĆ-KNEŽEVIĆ/Novi list)