Velike su šanse da se novi borbeni zrakoplovi - o čijoj će nabavci državni vrh donijeti odluku u sljedećih nekoliko tjedana - smjeste na nekadašnjem vojnom aerodromu u Puli, doznaje se u političkim krugovima u Puli i Zagrebu. Tu informaciju prenio je nedavno Glasu Istre visoki dužnosnik Istarske županije uz uvjet da ga se ne imenuje u javnosti, a kao izvor naveo je čelništvo Ministarstva obrane.
Informacija o tome da bi bovi zrakoplovi - neka od verzija borbenog aviona F16 koju nude Izrael, Grčka i Sjedinjene Američke Države ili švedski Gripen JAS 39 avioni - mogli smjestiti na bivšem aerodromu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva kod Ližnjana čuje se i u zagrebačkim političkim kuloarima.
Neslužbena potvrda
Ukupna vrijednost nabavke te vojne opreme iznosi milijardu kuna, a prva rata za otplatu u visini od 350 milijuna kuna planirana je u državnom proračunu za 2018. godinu.
Službena potvrda o tome ne može se dobiti, jer odluka o nabavci novih aviona još nije donesena, a teško je i očekivati da će prvi zrakoplovi sletjeti na neko od hrvatskih uzletišta prije 2019. ili 2020. godine. Naruče li se novi zrakoplovi, bit će potrebno vrijeme da se oni izrade, dok rabljene treba preurediti za potrebe Hrvatskog ratnog zrakoplovstva - kažu poznavatelji prilika u vojnim krugovima.
Služba za odnose za informiranje Ministarstva obrane na upit našeg lista nije potvrdila kako se planira smještaj nove eskadrile u pulsku vojnu zračnu luku. Ipak, vojni dio aerodroma u Puli nije prepušten civilnim vlastima, iako su posljednji MIG-ovi s njega odletjeli prije pet godina. Prije toga, vojni aerodrom u Puli ponuđen je na korištenje snagama NATO saveza za tranzit i okrupljavanje postrojbi.
Prve najave o odlasku eskadrile MIG-ova iz Pule pojavile su se u jesen 2011, nakon čega su ti vojni zrakoplovi preseljeni u zračnu luku Pleso kod Zagreba. Tadašnji načelnik Glavnog stožera HV brigadir Drago Lovrić nije potvrđivao da će pulski vojni aerodrom biti zatvoren nakon odlaska MIG-ova, te je najavljivao nabavu novih borbenih zrakoplova.
Ozbiljna razmišljanja
Novi zrakoplovi mogli bi, kažu upućeni stručnjaci, biti smješteni u jednu od tri zračne baze Hrvatske vojske - Pleso kod Zagreba, Zemunik kod Zadra ili Pulu. Godine 2014. pronijela se vijest da bi na vojnom dijelu pulske zračne luke mogao niknuti servisni centar avioindustrije, što je snažno podupirala Istarska županija. Vojni aerodrom u Puli, koji je koristila bivša JNA, pripada najznačajnijim takvim objektima izgrađenim za vrijeme Jugoslavije. Na njemu je bila smještena 502. zrakoplovna baza bivše JNA, a kapacitet je, prema dostupnim izvorima, bio i do osamdeset borbenih letjelica. Godine 1989. tamo je bilo smješteno 45 aviona tipa MIG-21 i Galeb G4, a paralelno s vojnim funkcionirao je i civilni aerodrom s velikim turističkim prometom.
Prema svjedočenjima nekadašnjih pripadnika ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, na aerodromu su izgrađeni važni podzemni i nadzemni hangari, opkopi i postrojenja. Pulski vojni aerodrom služio je i za školovanje pilota završnih godina vojne akademije bivše JNA. Zbog povoljnih vremenskih uvjeta, pulska zračna luka upotrebljiva je u cijeloj godini, pa njezin civilni dio desetljećima služi kao alternativa za dio slovenskih, talijanskih i austrijskih uzletišta.
Službena potvrda informacije o možebitnom korištenju vojnog dijela zračne luke Pula za smještaj novih borbenih zrakoplova Hrvatskog ratnog zrakoplovstva teško da će biti poznata prije nego što se ugovori njihova kupnja. Ipak, već neslužbene najave govore da se o tome ozbiljno razmišlja. (Dubravko GRAKALIĆ)