Vlada je na današnjoj sjednici usvojila paket mjera za smanjenje proračunskog deficita za daljnjih 0,4 posto BDP-a, ili za 1,3 milijarde kuna, a koji obuhvaća povećanje trošarina na motorne benzine i dizelska goriva, povećanje naknada vezanih za telekomunikacijske usluge, smanjivanje subvencija za poljoprivredu i gospodarstvo te smanjenje investicija u cestogradnju.
Po preporukama Europske komisije, Hrvatska u ovoj godini proračunski deficit mora smanjiti za 2,3 posto BDP-a. Rebalansom proračuna iz ožujka smanjenje je bilo na razini od 1,9 posto BDP-a, pa su potrebne dodatne mjere od 0,4 posto BDP-a, podsjetio je ministar financija Slavko Linić.
Danas usvojenim mjerama proračunski deficit bi se smanjio za dodatne 1,3 milijarde kuna, kroz povećanje prihoda za približno 700 milijuna kuna te smanjenje rashoda za oko 640 milijuna kuna.
Vlada je tako danas usvojila uredbu kojom je povećala trošarine na motorne benzine, plinsko ulje i kerozin za pogon za 20 lipa po litri.
Od toga se očekuju viši prihodi u proračunu u iznosu od 480 milijuna kuna godišnje, a u ovoj godini oko 350 milijuna kuna.
Još oko 350 milijuna kuna Vlada planira prikupiti dodatnim mjerama koje bi regulirale naknadu za radiofrekvencijski spektar koje plaćaju teleoperateri. No, odluka o tome danas nije donesena, već je Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture zaduženo da do iduće sjednice Vlade predloži pravilnik koji to regulira.
Odlukom o mjerama privremene obustave izvršavanja državnog proračuna za 2014. pak privremeno se obustavlja isplata subvencija koje dodjeljuju ministarstva financija (150 milijuna kuna), poljoprivrede i gospodarstva (u oba po 100 milijuna kuna) te poduzetništva i obrta (40 milijuna kuna).
Ukupno je riječ o 390 milijuna kuna subvencija, a koje se odnose subvencije poljoprivrednicima, subvencije za kamate na kreditne programe HBOR-a, za restrukturiranje brodogradilišta te za poticaje poduzetnicima kroz Poduzetnički impuls, subvencioniranje kamata na poduzetničke kredite, i sl. Uz to, predloženo je i da se smanji plan investiranja u Hrvatskim cestama za oko 250 milijuna kuna.
Te dodatne mjere, rekao je Linić, ne bi trebale negativno utjecati na razinu potrošnje trgovačkih društava i građana. No, imat će negativni učinak na gospodarski rast, pa je Vlada smanjila i svoju projekciju s ranije prognoziranog rasta BDP-a od 0,2 posto u ovoj godini na nula posto, pa očekujemo realnu stagnaciju, odnosno nastavak negativnih trendova rasta, rekao je Linić.
Ministar financija istaknuo je i da je Vlada od 2012. donijela niz mjera usmjerenih fiskalnoj konsolidaciji, primjerice smanjeni su rashodi za zaposlene u javnim i državnim službama, subvencije, materijalni troškovi, dovršena sanacija brodogradnje, itd. No, istodobno rashodi države su rasli zbog troškova članstva u EU, a rasli su i troškovi vezani uz sanaciju Croatia Airlinesa, željeznica, zdravstvenog sustava.
Sve to, kazao je Linić, dovelo je do povećanja javnog duga s 51,9 posto BDP-a koliko je iznosio u 2011. na 66,8 posto BDP-a krajem 2013.
Premijer Zoran Milanović poručuje da je jedino dugoročno rješenje smanjenje rashoda proračuna, jer godinama trošimo previše i taj novac moramo posuđivati.
Ovim mjerama Hrvatska gotovo u potpunosti ispunjava preporuke EK-a, no, istaknuo je Milanović, to možda i nije moralo biti tako.
Naime, pojasnio je, od Hrvatske se već u prvoj godini procedure prekomjernog deficita traži apsolutno veće odricanje nego od bilo koje druge države koja je u tu proceduru ušla od 2009.
Predsjednik Vlade je istaknuo da je deficit od 3 posto BDP-a, na koliko bi trebao pasti do 2016., još uvijek vrlo visok i neodrživ deficit, ako nema gospodarskog rasta, ako se ne stvaraju nova radna mjesta i nova dodana vrijednost.
Milanović je rekao i da tijekom priprema ovih mjera Vlada nije "niti od partnera niti od oporbe" čula nikakve konkretne prijedloge o tome kako povećati prihode ili smanjiti rashode proračuna.
- Možda se s donošenjem ovih mjera kasni, ali mi smo prvi koji ih donosimo, nitko u Hrvatskoj nije to prije radio, zaključio je Milanović.
Uoči sjednice Vlade, ministar Linić je novinarima na Markovom trgu izjavio da je ovim mjerama plan fiskalne konsolidacije za ovu godinu više-manje završen. Ono što i dalje treba raditi i što je itekako važno je pitanje razduživanja privatnog sektora da bi počeo zapošljavati, kao i provođenje aktivnih mjera na restrukturiranju državnih firmi kroz privatizacijske procese.
- To sve znači povećanje izvoza, a izvoz je očito jedino rješenje jer svim novim mjerama štednje ne možemo očekivati povećanu potražnju na domaćem tržištu, izjavio je Linić. (Hina)