Po 11. put u posljednjih 12 godina Hrvatska ce provesti promjene u mirovinskom sustavu, a Vlada je odredila i radnu skupinu koja bi trebala pripremiti te novosti. Zasad ce, odnosno u prvoj fazi nove reforme mirovinskog sustava, stradati gradani koji odlaze u prijevremenu mirovinu, jer se za njih pripremaju puno jace kazne, odnosno umanjenje mirovina.
Uz to, država ce odrediti i rokove u kojima ce izjednaciti uvjete po kojima muškarci i žene odlaze u mirovinu. Pocetak je to tek, tvrde u Vladi, prave mirovinske reforme koja bi morala napraviti reda u šumi od nekoliko kategorija umirovljenika, što su ih stvorile silne intervencije u mirovinskom sustavu.
Prvi su ipak na redu muškarci koji u mirovinu odlaze s navršenih 60 godina i s 35 godina staža te žene koje prestaju raditi s navršenih 55 godina i 30 godina staža. Oni bi umjesto dosadašnje kazne od devet posto, za koliko im se umanjivala mirovina, mogli imati 20,4 posto manju penziju zbog toga što su odlucili posegnuti za prijevremenim umirovljenjem.
Tako ce Vlada uvodenjem novih, strožih penala za odlazak u prijevremenu mirovinu poništiti smanjenje kazni koje se dogodilo 2008. godine. Do tada su, naime, umirovljenici koji odlaze u prijevremenu mirovinu bili kažnjeni umanjenjem mirovine za 0,34 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, odnosno s 20,4 posto manjom mirovinom.
Onda je Vlada, unatoc upozorenjima strucnjaka da ce to dodatno financijski opteretiti mirovinski sustav, odlucila ublažiti kazne, pa se na svakom mjesecu ranijeg umirovljenja gubilo 0,15 posto mirovine, što je ukupno devet posto. Oni koji su ostvarili mirovinu uz ranija pravila mogli su racunati na pomoc države, jer je Vlada u mirovinski sustav uvela dodatak kojim popravlja njihov položaj.
Sada, dvije godine kasnije, Vlada se, pritisnuta nedostatkom novca, sprema ponovno povecati kazne. Strucnjaci mirovinskog zavoda vec su za Vladu pripremili nacrt po kojem bi se sve vratilo na staro i prijevremeno umirovljenje bi se kažnjavalo s 20,4 posto manjom mirovinom.
U Vladi isticu da je to tek nacrt koji su izradili strucnjaci, ali da ce konacna odluka biti politicka pa naši izvori procjenjuju da bi kazna na kraju mogla biti izmedu one koja je trenutno na snazi te povratka na staro, ali isticu da se ne bi smjela spustiti ispod 15 posto, da bi ljudi ipak izgubili motiv odlaska u prijevremenu mirovinu.
- Takav je prijedlog, pogotovu ako se penali vrate na 20 posto drakonsko kažnjavanje ljudi koji su odradili puno godina, po 30 ili cak 35, a imali su nesrecu da propadanjem firme ostanu bez posla, dok im novi posao nitko nece dati, kaže predsjednik HSU-a Silvano Hrelja. Istice da ti ljudi nece biti kažnjeni s 20,4 posto manjom mirovinom, nego ce ta kazna zapravo iznositi 30 posto, s obzirom na to da im na izracun utjece i to što im nedostaje pet godina staža.
HSU je i izradio racunici koja to dokazuje. Tako muškarac koji je u 40 godina staža primao prosjecnu placu u državi može racunati na mirovinu od 2.333. Ako se prijevremeno umirovi, penzija bi mu, prema današnjim pravilima, bila 1.859 kuna. Kad država propiše umanjenje od 20,4 posto, u takvim bi slucajevima mirovina pala na 1.626 kuna i doista je 30 posto manja od one koju dobiva za puni staž.
U još goroj poziciji bit ce žene. S prosjecnom placom na razini države mirovina bi za puni staž (35 godina) bila 2.042 kune, dok bi prema sadašnjim blažim kaznama iznosila 1.751 kunu, ali ako se one pooštre, penzija pada na 1.393 kune, što je 32 posto je manja od mirovine za puni staž.
No, u nacrtu zakona koji ce se razmatrati u Vladinim strucnim službama i na radnoj skupini predlaže se i nagrada za one koji ce raditi duže od 40 godina, odnosno i nakon 65 godina starosti. U takvim bi se slucajevima dobivala nagrada od 0,34 posto za svaki mjesec staža iznad tih granica.
Tako bi se za pet godina radnog staža dobivalo uvecanje mirovine za 20,4 posto, pa bi mirovina temeljena na prosjecnoj placi nakon 45 godina staža bila 2.810 kuna. Ocekuje se da ce takvih slucajeva najviše biti u zdravstvu i znanosti, odnosno na sveucilištima.
Osim toga, Vlada ce u sadašnje izmjene zakona ugraditi odluku Ustavnog suda kojom se moraju izjednaciti uvjeti za odlazak u mirovinu za žene i muškarce, pa ce od 2020. godine i žene u mirovinu s navršenih 65 godina i 40 godina staža. Do toga bi se trebalo doci tako da se životna dob za odlazak u starosnu mirovinu za žene od 2011. godinu podiže za šest mjeseci, pa bi, primjerice, u 2012. godini granica trebala biti 61 godinu, u 2014. 62 godine.