Novac od privatizacije Croatia osiguranja, kao i od monetizacije autocesta, "ide isključivo za smanjivanje javnog duga, ne na božićnice ili poklone", jer je to pitanje "kreditnog rejtinga", izjavio je u četvrtak u Bruxellesu hrvatski premijer Zoran Milanović.
"To ide isključivo za vraćanje duga, to je naša platforma i to vrijedi i za monetizaciju, što nije rasprodaja, a za monetizaciju postoji vjerojatno veliki interes, pa i naših mirovinskih fondova. Volio bih čuti što o tome misle oni koji organiziraju referendume protiv monetizacije autocesta", rekao je Milanović, koji u Bruxellesu sudjeluje na summitu čelnika EU-a.
Vlada je jučer prihvatila ponudu Adris Grupe za kupnju udjela u Croatia osiguranju, koja je za 39,05 posto redovnih dionica najvećeg hrvatskog osiguravatelja ponudila 905 milijuna kuna, odnosno 970,45 eura po dionici. Rovinjska Adris Grupa ponudila je i dokapitalizaciju od 110 milijuna eura.
Početkom ovog tjedna istekao je i rok za iskazivanje interesa za sudjelovanjem u koncesiji upravljanja i održavanja autocesta autocesta Hrvatskih autocesta (HAC) i Autoceste Rijeka-Zagreb (ARZ). Nakon isteka tog roka, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić je izjavio da je zadovoljan, ali ne želeći kršiti zakon, nije iznosio detalje ni koliko je prijava ni tko ih je podnio. Po riječima Hajdaš Dončića, cijeli bi proces trebao biti gotovo u ljeto iduće godine.
Razmotriti ulazak u bankovnu uniju
Milanović je izjavio da će pozorno razmotriti mogućnost ulaska Hrvatske u bankovnu uniju kako bi se vidjelo koji su najbolji hrvatski interesi. "Promatramo i važemo svoje interese. Nećemo se ni u što zalijetati. Hrvatska što se tiče bankovnih kriterija ima vrlo strog poredak. Mi imamo veliku izloženost prema euru, 85 posto vlasnika banaka u Hrvatskoj dolaze iz Europe, tako da smo na neki način već unutra, iako formalno to nismo. Razmotrit ćemo najbolje hrvatske interese", rekao je Milanović po dolasku na summit čelnika EU-a.
Ministri financija Europske unije postigli su nakon višesatnog sastanka dalekesežni dogovor, koji je već ocijenjen povijesnim, o drugom stupu bankovne unije, koja osigurava da se banke ne spašavaju sredstvima poreznih obveznika, što je eurozonu 2008. gurnulo u duboku krizu. Bankovna unija se dogovara za članice eurozone, ali je otvorena i za druge države članice koje joj se žele pridružiti. (Hina)