Novac hrvatskih štediša (ni)je sukcesijsko pitanje

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Zdravko Rogić i France Arhar, financijski stručnjaci što su ih vlade u Zagrebu i Ljubljani imenovale da predlože rješenje problema neisplaćenih hrvatskih štediša Ljubljanske banke, dogovorili su se jučer na prvom sastanku u Otočcu na Krki kako će napraviti "inventuru" cijelog problema, ponovno se sastati za dva tjedna i uskoro predložiti rješenje.

Rogić, nekadašnji zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke, koji je sudjelovao u svim dosadašnjim pregovorima u vezi s Ljubljanskom bankom, vrlo je optimističan i vjeruje da će pronaći rješenje koje će odgovarati objema stranama.

I Jugoslavija je propala upravo zbog deviznog pitanja, podsjetio je Arhar, koji je devedesetih u vrijeme izbijanja problema Ljubljanske banke također bio na ključnoj poziciji guvernera slovenske središnje banke, naglašavajući ulogu pravne države u rješavanju problema.

Time Arhar zapravo naglašava slovensku poziciju, koja insistira da se poštuje ugovor o sukcesiji iz 2001. godine, koji pak problem Ljubljanske banke tretira kao sukcesijski problem. Ugovor o sukcesiji potpisala je i Hrvatska.

Rogić pak podsjeća da Hrvatska insistira da se priznaju obaveze što ih matična banka ima prema svojoj podružnici, dakle i hrvatskim štedišama zagrebačke poslovnice Ljubljanske banke, dok na taj argument slovenska strana najčešće odgovara kako je devizne uloge u bivšoj državi jamčila federacija.

Pitanje tko će im isplatiti njihov novac za štediše nije sukcesijsko pitanje, upozorava Rogić, istaknuvši kako valja odvojiti problem Ljubljanske banke od ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora u Sloveniji. Slovenska vlada, naime, odnedavno rješenjem problema Ljubljanske banke uvjetuje i ratifikaciju hrvatskog ulaska u EU. (D. ROMAC/Novi list)

VIŠE U TISKANOM IZDANJU


Podijeli: Facebook Twiter