Nova Vlada imat ce 20 ministarstava, državne tajnike zamijenit ce zamjenici ministara, a ravnatelje uprava u ministarstvima pomocnici ministara, odlucio je u cetvrtak navecer Hrvatski sabor koji je izglasao paket od pet zakona vezanih uz preustroj Vlade.
Potporu vecine dobili su Zakon o vladi, Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave te Zakon o sustavu državne uprave, a izmijenjeni su zakoni o obvezama i pravima državnih dužnosnika te o državnim službenicima.
U Saboru je u tijeku rasprava o prijedlozima izmjena Zakona o izborima nacelnika, gradonacelnika i župana te Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, kojima se oporba žestoko protivi.
Po tim prijedlozima vladajucih, a s obzirom na nedavno održane parlamentarne izbore i cinjenicu da je dio opcinskih nacelnika, gradonacelnika i župana izabran za saborske zastupnike, dakle dužnost koja je nespojiva s njihovom, u takvim se slucajevima prijevremeni lokalni izbori ne bi provodili ako je do redovitih ostalo manje od dvije godine.
SDP-ovac Zvonimir Mršic kazao je i da bi dužnost lokalnog ili regionalnog celnika koji je izabran za nespojivu dužnost do redovitih izbora obnašao zamjenik, odnosno osoba koja je birana zajedno s neposredno izabranim lokalnim ili regionalnim celnikom.
Oporba je vladajucima uputila žestoke kritike, optužujuci ih za udar na demokraciju i kršenje volje biraca, te da zakone prilagodavaju svojim kadrovima, poput primorsko-goranskog župana Zlatka Komadine, koji bi u petak trebao biti imenovan ministrom pomorstva, prometa i infrastrukture.
- Za nas je to dno dna. Doveli ste u pitanje suštinu lokalnih izbora, porucio je Josip Salapic (HDZ), upitavši vladajuce kako to misle da su biraci na neposrednim izborima dali povjerenje zamjenicima.
- Niste javnosti rekli istinu, da mijenjate zakon zbog imenovanja nekih ministara, ali ne možete zbog toga bacati demokraciju pod noge, porucio je vladajucima HDZ-ovac Ivan Šuker.
Zoran Vinkovic je u ime HDSSB-a zakonske prijedloge nazvao "Komadina zakonima" i prijevarom biraca te najavio da ce od Ustavnog suda zatražiti ocjenu njihove ustavnosti.
- Ovo se nije radilo ni u starom Rimu, na ovakav nacin Kaligula je imenovao svoga konja senatorom, ocijenio je.
Zakoni nisu prihvatljivi ni Hrvatskim laburistima. "Ovo nije konfekcijski zakon, takav zakon ne možete kupiti u ducanu, raden je po mjeri, po mjeri dva ili tri covjeka i to je svakome jasno", rekao je Nikola Vuljanic.
Zakone dobrim rješenjem ne smatra ni Damir Kajin, koji je u ime Kluba IDS-a ipak kazao da je potpisao potporu tim prijedlozima. "Zakoni bi imali smisla da vrijede za iduci saziv Sabora ili izvršne vlasti", ocijenio je Kajin.
Šuker: Ovo je cistka!
Povratkom zamjenika ministara umjesto državnih tajnika u ministarstvima te pomocnika ministara umjesto ravnatelja uprava, što predlaže vladajuca vecina, na godišnjoj bi razini država uštedjela 25 milijuna kuna, a u cetverogodišnjem mandatu 100 milijuna, porucio je u Hrvatskom saboru SDP-ovac Neven Mimica.
Mimica je to izjavio obrazlažuci paket od pet zakona kojima se mijenja ustroj Vlade i državnih tijela - prijedloge zakona o Vladi, o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava, o sustavu državne uprave te o izmjenama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika i Zakona o državnim službenicima.
Naglasio je da spomenutu racunicu temelji na najavama da bi 20 zamjenika ministara zamijenilo 60 državnih tajnika, a 80 pomocnika ministara 153 ravnatelja uprava. Ukupni broj rukovodecih kadrova u državnoj upravi time bi se, rekao je Mimica, smanjio s 543 na 416. Nova Vlada imala bi 20 ministarstava, cetiri više nego u prošlom mandatu.
Od nove Vlade ocekuje da aktivno pride reformi državne uprave i poveca njezinu ucinkovitost, a prvi korak u tom smjeru, rekao je, upravo je spomenti zakonski paket.
Dosadašnja praksa, dodao je, pokazala je inflaciju rukovodecih kadrova u državnoj upravi, dio kojih je, poput, kako je rekao, ravnatelja uprava, bio je biran po politickom kljucu i njihov se rad vrednovao po politickim potrebama.
Naglasio je da stranke Kukuriku koalicije, koje su predložile zakone, na temelju njih ocekuju što skoriji pocetak rada nove Vlade, a u tom smislu i rješavanje nagomilanih problema u državi, posebno onih uzrokovanih gospodarskom krizom.
- Važno je omoguciti brz start Vladi jer ovaj trenutak ozbiljne i duboke gospodarske krize, dodatno pojacane teškim trenucima svjetskog gospodarstva, ali i cinjenice da prethodna Vlada nije bila sposobna niti je išta cinila, pokazuje potrebu što skorijeg pocetka rada nove Vlade, porucio je Mimica.
Njegovo je izlaganje izazvalo niz reakcija iz HDZ-ovih klupa pa je tako Ivan Šuker najavu vladajucih da ce ukinuti mjesta ravnatelja uprava, koji su izabrani na javnom natjecaju i velikim dijelom zbog poslova na dovršetku pregovora s EU-om, nazvao politickom cistkom.
- Ovo je cista politicka cistka ljudi koji su uspješno završili pregovore, porucio je Šuker.
Govoreci u ime Kluba HDZ-a, pozvao je vladajuce da, premda su ih odlucili smijeniti, barem ne etiketiraju ravnatelje uprava "jer su oni odradili posao kojim se sada svi dicimo, ti su ljudi na svojoj grbaci iznijeli pregovore".
Pitanje je, istaknuo je, kako ce na to reagirati Europski parlament, a posebno Svjetska banka, koja je Hrvatskoj dala kredit za reformu državne uprave, dio koje je bila i profesionalizacija.
Šuker je odbacio tvrdnje vladajucih o uštedama, pravdajuci to najavama vladajucih po kojima bi pomocnici ministara imali koeficijent 5,27 (ravnatelji uprava su imali 4,26), a zamjenici ministara 5,7 (državni tajnici imali su 5,27).
Sa Šukerovim ocjenama da je rijec o politickoj cistki složio se i njegov stranacki kolega Josip ?akic. "Ovo sve govori da su britve isukane i da je ovo pokazatelj o pocetku sjece glava", porucio je ?akic.
Dragutin Lesar je u ime Hrvatskih laburista pohvalio najavljeni ustroj ministarstva rada "jer je to Hrvatskoj potrebno nakon svih lutanja kojih smo imali u ovih 21 godinu".
Razlika od 127 kadrova manje u vladi i ministarstvima, što najavljuju vladajuci, po njemu nije dovoljan pokazatelj iskrene namjere da se smanji broj rukovodecih dužnosnickih i službenickih mjesta.
- Pronadite sve agencije, zavode i urede po Zagrebu. Ako je samo 127, onda je to premalo, porucio je Lesar vladajucima te im cestitao na osvojenoj vecini u Saboru, sa željom da "imaju znanja i vještina da u iduce cetiri godine ucinimo Hrvatsku sretnijom zemljom".
Dinko Buric najavio je da HDSSB nece biti protiv, vec suzdržan kod glasanja o zakonskom paketu, izražavajuci nadu da ce ovi zakoni Hrvatskoj, ali i svim njezinim gradanima, donijeti ono što priželjkuju.
- Da to ne bude samo promjena na papiru, nego za bolju sadašnjost i izvjesniju buducnost, porucio je Buric.
Odluku vladajucih branio je Damir Kajin u ime Kluba IDS-a. "Da ja odrežem, što bi bilo sa svim ovim državnim tajnicima...", kazao je Kajin, isticuci da su državni tajnici bili veliki teret državne uprave.
Odredeno referendumsko pitanje
Predstavnici vecine saborskih klubova na sastanku u cetvrtak navecer dogovorili su se da ce u petak podržati odluku po kojoj bi se referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji održao 22. sijecnja iduce godine, a protivljenje toj odluci najavili su Hrvatski laburisti i HDSSB, koji smatraju da bi se referendum trebao održati sredinom veljace.
Predsjednik SDP-a i mandatar za sastav nove Vlade Zoran Milanovic novinarima je izjavio da laburisti i HDSSB imaju nešto drugaciji stav, ali da su pokazali visoku dozu razumijevanja za hrvatske potrebe, prije svega jer podržavaju referendum.
Milanovic je izvijestio i da ce referendumsko pitanje biti vrlo jednostavno i ogoljeno: "Jeste li za clanstvo Hrvatske u EU? Za-Protiv".
Zapelo na referendumu o EU-u
Saborska vecina u cetvrtak je u dnevni red izvanredne sjednice uvrstila 15 tocaka, medu kojima su i tri odluke vezane uz održavanje referenduma o ulasku Hrvatske u EU koji bi se, po prijedlogu vladajucih, održao 22. sijecnja iduce godine.
Oporbeni klubovi HDZ-a, Hrvatskih laburista i HDSSB-a prigovorili su što su te tri tocke - Prethodna odluka o pristupanju Hrvatske u EU, izmjena Deklaracije o temeljnim nacelima pregovora za punopravno clanstvo Hrvatske u EU-u i Odluka o raspisivanju državnog referenduma o pristupanju - vladajuci u dnevni red uvrstili iako zastupnici na klupe nisu dobili ni jedan dokument, niti su navedeni predlagatelji tih odluka.
Predsjednik Sabora Boris Šprem naglasio je da te odluke predlažu klubovi SDP-a, HNS-a, IDS-a i HSU-a, obecavši da ce dokumenti na zastupnicke klupe stici uskoro.
No, to nije zadovoljilo oporbenjake, pa je Dragutin Lesar (laburisti) zamjerio vladajucima da o tako važnom pitanju, kakvo je referendum o ulasku u EU, odlucuje na izvanrednoj sjednici, a ne na redovnoj sjednici.
Za laburiste, dodao je, primjereno bi bilo da se referendum održi sredinom veljace,"jer nam je stalo da odaziv bude preko 70 posto", predloživši skidanje tih tocki s dnevnog reda, što je vecina odbila.
I Dinko Buric (HDSSB) smatra da je rijec o prevažnoj temi za buducnost Hrvatske, prigovorivši vladajucima da se ponašaju kao HDZ-ovci dok su bili na vlasti.
- Sabor na ovakav nacin postaje dekor i smokvin list za demokraciju, što HDSSB ne želi biti. Nismo protiv EU-a, ali necemo biti nicije lutke na koncu, porucio je.
Frano Matušic je u ime Kluba HDZ-a kazao da je njegova stranka ipak ocekivala da ce se o tako važnoj odluci provesti konzultacije medu klubovima te pokušati postici konsenzus.
- Nije dobar nacin na koji je pocelo funkcioniranje ovog saziva Sabora, porucio je, prozvavši vladajuce da "siluju demokraciju".
Na oporbene prozivke je iz SDP-ovih klupa odgovorio mandatar Zoran Milanovic, pozivajuci na razum te obecavši da ce materijali za te tocke na klupe doci 20-ak sati prije sutrašnjeg odlucivanja.
- Idemo razumno prici tom problemu, porucio je oporbi, isticuci da se referendum sigurno nece održavati "preko koljena" te izvjestivši da su u tijeku konzultacije medu celnicima parlamentarnih stranaka.
Odbacio je prozivke da vlast siluje demokraciju u parlamentu, ponovivši stav vladajucih po kojemu su nerealni rokovi iz važece saborske deklaracije da se referendum mora održati do 9. sijecnja iduce godine, "pa to pomicemo za oko tri tjedna".
- Dajte, malo razuma, porucio je oporbi te, uz materijale za spomenute odluke, obecao i da ce zastupnici uskoro na klupe dobiti i tekst sadržaja referendumskog pitanja.
Daljnju raspravu prekinuo je Šprem, odredivši stanku od pola sata, odnosno dok ne stignu materijali.
Inace, stanku su, ali zbog drugih tocaka, odnosno zakonskih prijedloga koje su vladajuci u dnevni red uvrstili po hitnom postupku, ranije zatražili iz HDZ-a i HDSSB-a.
Prigovorili su, naime, da tocke dnevnog reda - prijedlozi zakona o Vladi, o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i o sustavu državne uprave, te izmjene Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, Zakona o državnim službenicima, Zakona o izborima opcinskih nacelnika, gradonacelnika i župana, Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, Ovršnog zakona te Zakona o javnim ovršiteljima - nije raspravio još neizabrani maticni Odbor za lokalnu samoupravu.
Šprem je oporbi odgovorio da je te tocke raspravio Odbor za Ustav, u cijoj su nadležnosti i lokalni i regionalni celnici. (Hina)
HDZ napustio sjednicu odbora
HDZ je napustio sjednicu Odbora za zakonodavstvo zbog, kako su rekli, "neprimjerenog vodenja sjednice" te "samovoljnog tumacenja potrebe izmjena nekih zakona", za što su okrivili predsjednicu Odbora Ingrid Anticevic Marinovic.
- Htjeli smo utjecati na Zakon o izboru nacelnika, gradonacelnika i župana jer smatramo da izravno udara u temelje demokracije, rekao je potpredsjednik Odbora Josip Salapic (HDZ). (D. C., Z. C./Novi list)