"Pokretanje Velikog Brijuna podignuti će letvicu kvalitete i diktirati kvalitetu investitora. Na tom je primjeru je vidljivo koliko je Vladi stalo da se ti projekti pokrenu, jer nitko do sada nije nastupio ovako odlučno. Radi se o vrhunskoj investicijskoj prilici, koja je po atraktivnosti u samom vrhu na Mediteranu", izjavljivao je sada već bivši ministar turizma Darko Lorencin u čijem mandatu "projekt Brijuni" ipak nije ugledao svijetlo dana.
Vraćanje starog sjaja
U nekoliko navrata u zadnje dvije godine bivša je Vlada najavljivala kako će se uskoro raspisati natječaj za potencijalne investitore za otočje Veli Brijun, čime se planiralo privući prestižna hotelijerska imena, a sve kako bi se otočju ponovno vratio stari sjaj. Ne treba zaboraviti da je bivša Vlada na svojoj sjednici u siječnju 2014. godine zajedničku ponudu Horwath i Horwath Consulting d.o.o. i Raiffeisen Centrobank Beč, vrijednu više od osam milijuna kuna, potvrdila za najpovoljniju, pa su oni odabrani za savjetnike pri pronalaženju investitora u hotelijerstvo i prateće ponude otoka Veliki Brijun.
U međuvremenu je s Ministarstvom kulture izrađena i konzervatorska studija, donesena je preporuka stručnjaka da se centralna zona Brijuna može vratiti na povijesnu matricu iz razdoblja između dva svjetska rata, kada su na otočju postojali veći kapaciteti nego danas, a radilo se i na određenim izmjenama i dopunama prostornog plana. No činjenica je da natječaj nije raspisan. Zanimalo nas je kakve pak planove s otočjem ima nova Vlada i hoće li, što se Brijuna tiče, nastaviti stopama svojih prethodnika. Novog ministra turizma Antona Klimana pitali smo za mišljenje o predloženom koncesijskom modelu, podržava li taj projekt ili se sprema njegovo stopiranje.
- Neosporno je da kapaciteti hotelskih i drugih smještajnih kapaciteta ne odgovaraju kvaliteti prostora otočja Brijuni te da je potrebna revitalizacija. Stoga je i izrađena studija bila nužna kako bi se odredio pravac ulaganja u projekt te čini kvalitetnu podlogu za daljnje korake. Ovog trenutka, prema informacijama kojima raspolažem, postoje objektivne prepreke za raspisivanje natječaja, kao što su izmjene i dopune prostornog plana te utvrđivanje granica pomorskog dobra. To je pretpostavka čak i za raspisivanje pozivnog natječaja za iskaz interesa. Mi kao Ministarstvo turizma, zajedno s nadležnim Ministarstvom zaštite okoliša i prirode, koje vodi postupak te DUUDI-jem, nastojat ćemo ubrzati proces kako bi što prije mogli započeti s revitalizacijom objekata, istaknuo je ministar Kliman.
Održivi razvoj je prioritet
Ista smo pitanja uputili i novoizabranom ministru zaštite okoliša Slavenu Dobroniću koji je potvrdio da je održivi razvoj Hrvatske jedan je od prioriteta njegovog ministarstva.
- Važnu ulogu u tom procesu imaju i naša zaštićena područja. Svako ulaganje u naše nacionalne parkove i parkove prirode koje će omogućiti veću kvalitetu održivog razvoja, je dobro došlo. Postojeća posjetiteljska i ugostiteljska infrastruktura na području Brijuna nije na zadovoljavajućoj razini te ju je potrebno revitalizirati na način da se očuvaju kulturne i prirodne posebnosti tog otočja. Zbog toga je izrađena konzervatorska studija koja je dala jasne smjernice za realizaciju projekta Brijuni, kazao je ministar Dobrović. I on je potvrdio da postoje tehničke prepreke za raspisivanje natječaja za iskaz interesa, vezane uz prostorni plan i granicu pomorskog dobra.
Također, naveo je da njegovo ministarstvo zajedno s Ministarstvom turizma, Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređenja te DUUDI-jem radi na uklanjanju navedenih zapreka, a sve kako bi se nastavila realizacija projekta. Iz odgovora ministara jasno je da priželjkuju revitalizaciju otočja i da projekt ne kane zaustaviti. No, s obzirom na dosadašnju dinamiku, vezano uz prostorno-plansku dokumentaciju, teško je povjerovati da bi se prestižni
projekt dizanja kvalitete turizma na otočju, za kojeg se procjenjuje da je težak između 150 i 300 milijuna eura, ipak tako skoro mogao dogoditi. (Danijela BAŠIĆ PALKOVIĆ)