Ugledni pulski profesor ekonomije dr. Marinko Škare, s kojim smo razgovarali o najznačajnijim ekonomskim temama ovog trenutka, ističe kako nam ne predstoje bolji dani. Iako statistike govore kako je nacionalnoj ekonomiji bolje krenulo, profesor Škare provokativno objašnjava kako se na lošim temeljima i starim strategijama ne može izgrađivati bolja budućnost.
- Vlada i statistika tvrde da nacionalnoj ekonomiji ide sve bolje. Raste BDP, povećavaju se zaposlenost i plaće… Kada će građani to osjetiti u boljem životnom standardu?
- Postoji poznata krilatica za koju se pouzdano ne zna tko ju je izrekao, da na svijetu postoje tri vrste laži: laži, besramne laži i statistika. Ova krilatica ponajbolje opisuje stanje u našoj nacionalnoj ekonomiji. Pravo stanje u našoj nacionalnoj ekonomiji oslikavaju podaci iz kojih je vidljivo da je među usporedivim zemljama Hrvatska najgore prošla tijekom ekonomske krize i da se suprotno optimističnim najavama tek neznatno oporavlja dok su sve druge zemlje s kojima je Hrvatska usporediva krizu osjetile u puno blažem obliku i oporavljaju se puno brže. Dakle, građani na žalost ne mogu to osjetiti kroz bolji životni standard jer je priča o oporavku nacionalne ekonomije na žalost tek varljiva statistika.
- Vratili smo se u doba prije krize?
- Hrvatska je 2016. tek dostigla razinu rasta iz pretkrizne 2010. godine i da bi građani mogli osjetiti promjene na bolje u životnom standardu za to su potrebne stope rasta BDP-a iznad pet godišnje i novi ekonomski model dijametralno suprotan od ovoga kojeg imamo zadnjih 25 godina. Na žalost, pred nama su vremena trgovinskog protekcionizma i tržišnog izolacionizma kakvo je postojalo u vrijeme Adama Smitha prije više od 200 godina. Hrvatska mora iz korijena mijenjati ekonomsku politiku (temeljenu na inovacijama i izvozu) i ekonomski model, formirati Ekonomski savjet i makroekonomski model za vođenje ekonomskih politika.
- Znače li sve te promjene da smo, napokon, recesiju ostavili u lošim uspomenama?
- Ekonomskim, tehničkim rječnikom izašli smo iz recesije jer BDP raste više od dva kvartala uzastopce i recesiju smo zamijenili usporenim rastom. Hrvatska je danas iza svih zemalja EU i iza svih usporedivih zemalja ispred kojih je bila 1989. godine. Na žalost, samo smo ovu recesiju ostavili iza sebe, a ona svoje korijene ima iz davne 1993. godine i prihvaćanja ekonomskog modela utemeljenog na precijenjenom tečaju kune i uvozu. Prema najboljem scenariju nas čeka stagnacija u odnosu na ostale zemlje EU, ali u idućih 55 mjeseci moguća je i nova recesija.
- Kako komentirate učinke male porezne reforme, koja je krenula početkom godine. Unatoč "povećanim" plaćama, maloprodaja nije porasla?
- Učinke porezne reforme vidjet ćemo tek druge godine i očekujem da će konačna bilanca porezne reforme na žalost biti negativna. Kada se bude ukalkulirao gubitak ugostitelja, neznatni rast plaća umanjen za troškove inflacije, poskupljenja energije i novog poreza na nekretnine očekujem da će efekti biti negativni. Imat ćemo manje novca u budžetu kućanstva. Dakle na mikro razni, kao i na makro razini - gdje će se desiti usporavanje stope rasta BDP-a za najmanje 0.5-0.9 postotnih jedinica. Poreznu reformu trebalo je odraditi na drugi način, odgoditi za godinu dana i tek nakon detaljnih analiza i studija krenuti u nju a ne ovako na temelju poluinformacija i poluprocjena mikro i makro efekata. (Dubravko GRAKALIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU