Nova praksa u Hrvatskoj - naplata hitne pomoći

Ilustracija
Ilustracija

Javnost je jučer ostala konsternirana viješću da je zadarska Hitna medicinska pomoć počela s naplaćivanjem svojih usluga svim pacijentima koji se ne pokažu hitnima, bez obzira na to što imaju važeće zdravstveno osiguranje. No, u tome, čini se, nema ničeg spornog.

Potvrđuju nam to iz HZZO-a, a slaže se i Đula Rušinović-Sunara, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata. Čini se da su Zadrani samo prvi počeli, jer su naplatili od pacijenta ono što ne mogu naplatiti od Zavoda za zdravstveno osiguranje. Potonji im podmiruju samo račune za hitne intervencije, što im i jest u opisu posla.

I bilo bi to sasvim normalno da i inače živimo u uređenoj državi. Međutim, niti je reforma hitne izvanbolničke medicinske pomoći usklađena s ostatkom sustava, niti je preciziran paket usluga koji pacijentima pripada po policama osiguranja.

- Usluge koje nisu hitne do sada nismo naplaćivali pacijentima koji imaju valjan dokaz o zdravstvenom osiguranju, iako bismo po stavu HZZO-a i potpisanom ugovoru s njima - to trebali činiti. Takve pacijente uglavnom nastojimo uputiti njihovim izabranim liječnicima. Naplaćujemo usluge onima koji nisu osigurani, bez obzira jesu li stranci ili hrvatski državljani, ali i našim osiguranicima koji traže uslugu izvan našeg djelokruga, pored mogućnosti da je potraže u drugoj zdravstvenoj ustanovi ili ordinaciji u njihovo redovno radno vrijeme.

Ispostavili smo račune nekim izabranim obiteljskim liječnicima za usluge previjanja i davanje analgetske terapije vikendom i praznikom koje su oni tražili, budući da to nisu hitni postupci i terapija iz djelokruga rada hitne službe, kaže Ksenija Družetić-Božić, ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Istarske županije. (piše D. PALIBRK, snimio M. MIJOŠEK)

VIŠE ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU


Podijeli: Facebook Twiter