Nedavno su po gradskim mjesnim odborima održane prezentacije u sklopu projekta "Građani sudjeluju u kreiranju proračuna". Posebno je bilo veliko zanimanje u dijelu mjesnih odbora gdje je aktualna problematika pražnjenja septičkih jama i izgradnje kanalizacije na koju građani čekaju već dvadesetak godina. Svi s nestrpljenjem čekaju kada će konačno moći biti priključeni na gradsku kanalizaciju, a taj projekt konačno postaje sve izvjesniji.
Obalni kolektor kao preduvjet
No, preduvjeti su stvarani godinama. Tako direktor Pragrandea Igor Stari ističe da je samo u posljednjih desetak godina uloženo više od 150 milijuna kuna u unapređenje sustava kanalizacije na području Pule. Kako kaže, izgradnjom obalnog kolektora 2015. godine označen je kraj višegodišnjeg projekta čiji je glavni cilj bila sanacija kanalizacijske odvodnje u pulskom zaljevu, odnosno kroz koji je sanirano oko 40 ispusta fekalnih voda duž pulske rive. Time su, objašnjava, stvoreni temelji za izgradnju sekundarne kanalizacijske mreže za ona područja Pule koja još uvijek nemaju kanalizaciju.
- Riječ je o projektu za čiju ćemo realizaciju iskoristiti bespovratna sredstva Europske unije i koji nam je trenutno jedan od najvećih prioriteta. Tvrtka Pragrande d.o.o. u pripremi ima dva EU projekta. Prvi se odnosi na aglomeraciju Pula Sjever koja obuhvaća grad Vodnjan, općinu Fažana i grad Pulu u dijelu naselja Štinjan u sklopu kojeg bi se izgradio novi uređaj za pročišćavanje i oko 25 kilometara nove kanalizacijske mreže. Dakle, svi korisnici trebali bi dobiti kanalizaciju, odnosno mogućnost spoja, i time zauvijek riješiti probleme pražnjenja septičkih jama, ističe Stari.
Drugi projekt, nastavlja direktor, obuhvaća aglomeraciju Pula Centar i odnosi se na sam grad Pulu gdje će se, osim novog uređaja za pročišćavanje, glavnih kolektora i crpnih stanica, izgraditi novih 40 kilometara kanalizacijske mreže. Konkretno, riječ o naseljima Veli Vrh, Valdebek, Busoler te ostalim prigradskim naseljima, uključujući i Santa Marinu i Komunal. Prema zadnjim procjenama kroz oba ova projekta izgradilo bi se oko 65 kilometara nove kanalizacijske mreže te bi priključak na kanalizaciju time trebalo dobiti više od 1.500 domaćinstava, odnosno 95 posto korisnika.
Nužno kopanje u centru
U cijeloj priči najvažnije je pitanje hoće li se i kada ponovno kopati po centru grada. Naime, nakon što je obalni kolektor izgrađen i pušten u pogon, mreža u centru grada još ima kolektor iz doma Rima i Austrougarske. A kao da to nije dovoljno, sve donedavno postojali su i problemi s neugodnim mirisima u samom centru.
- Ne možemo graditi kanalizaciju isključivo u prigradskim dijelovima, a u centru ostaviti staru, propusnu kanalizaciju. Iz tog nam je razloga primarni cilj rekonstruirati kanalizacijsku mrežu na potezu od gradske knjižnice u pravcu Kandlerove i Ulice Sergijevaca te svih poprečnih prolaza i ulica prema obalnom kolektoru. Želimo osigurati kanalizaciju za cjelokupno pulsko područje jer time gradimo temelje za unapređenja investicijske klime i turističkog razvoja. Kroz realizaciju projekta Pula Centar, popločat će se, odnosno urediti ulice u samom središtu grada što stvara plodno tlo za daljnje investiranje u ponudu i sadržaje koje nudimo građanima i gostima, naglašava direktor Stari.
Osim Kandlerove i Ulice Sergijevaca, ističe nadalje, i popularni Korzo, odnosno Giardini će novim, atraktivnim izgledom zasigurno privući nove poduzetnike na toj lokaciji. (Sandra ZRINIĆ TERLEVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU